Aplikacijska ekonomija

Zahvaljujući najnovijoj EU direktivi, vašim računima uz vašu saglasnost moći će pristupati i veliki svjetski tehnološki divovi poput Alibabe, Amazona, Facebooka, Googlea, Microsofta

Plaćanje u svijetu se u posljednjih pet godina promijenilo više nego u pedeset godina prije toga. Danas, ako se nalazimo bilo gdje u svijetu, možemo platiti robu ili uslugu također bilo gdje u svijetu i to, praktično, bez ikakvih problema. Naprimjer, nalazite se u nekom zabačenom selu na nekoj planini u Bosni i Hercegovini. Hoćete da kupite nešto, recimo iz Kine. Nema problema, treba vam samo smartphone (pametni telefon) i nekoliko prikladnih aplikacija i u roku od minute možete platiti, naprimjer, naočale nekom proizvođaču iz Kine. Moderna IT tehnologija je zaista na revolucionaran način izmijenila sistem plaćanja koji je u gotovo neizmijenjenom obliku postojao stotine godina, tako da danas možemo plaćati kreditnim i beskontaktnim karticama, mobitelima, preko interneta, a najavljuju se i opcije plaćanja pomoću pametnih satova, prstenja i slično. Banke i druge finansijske institucije se posljednjih godina znatno transformišu u tom smjeru – krećući se nezaustavljivo u pravcu digitalnog bankarstva – no i druge kompanije širom svijeta iz oblasti nefinansijskih usluga sada sa zadovoljstvom trljaju ruke jer se i njima smiješe nove mogućnosti.

Krenimo redom. Plaćanje preko interneta danas je uobičajena i već gotovo zastarjela stvar, a mobilno bankarstvo, zasnovano na (plaćanju) pametnim telefonima, preuzima primat. Tako je i kod nas iako smo mi u BiH, ruku na srce, daleko od posljednjih svjetskih trendova. Prema podacima Centralne banke BiH, na kraju prošle godine smo imali ravno 667.551 korisnika elektronskog bankarstva, pri čemu je broj korisnika za samo deset godina porastao više od 20 puta! Možete li onda samo zamisliti kako se taj trend razvija u modernom svijetu? Ali to nije sve. Na kraju 2018. godine prvi smo put u BiH imali više korisnika mobilnog bankarstva (54 posto ili 359.048 korisnika) nego internet bankarstva (46 posto ili 308.503 korisnika). Dakle, sada više nema sumnje – mobilno bankarstvo je definitivno hit, i u svijetu i kod nas.

No, da ne dužimo bespotrebno, naglasimo ključnu stvar koja će u budućnosti definitivno dodatno uticati na sistem plaćanja. Sredinom septembra 2019. godine u Evropskoj uniji je usvojena direktiva PSD2 (Payment Services Directive, odnosno direktiva o platnim uslugama) koja u svijet plaćanja donosi dosta novina. PSD2 je, doduše, većinom bazirana na veoma snažnoj korisničkoj autentifikaciji (SCA – Strong Customer Authentication), a u cilju zaštite korisnika usluga elektronskog ili digitalnog plaćanja. Ali PSD2 donosi i još neke novine koje se tiču poslovanja i pružanja finansijskih usluga. Promatrana sa sigurnosnog aspekta, PSD2 propisuje obaveznim bar dvije od tri postojeće vrste potvrde identiteta (PIN, password, biometrijski otisci i slično) prije odobrenja bilo kakve isplate. Međutim, ono što je podjednako važno, ako ne i važnije, jeste sljedeće – PSD2 propisuje bankama koje rade u EU ustupanje svih podataka koje posjeduju o klijentima na standardiziran i siguran način kako bi ih, koristeći internet, mogle koristiti i druge autorizirane organizacije i kompanije.

Šta to znači u praksi? Banke čuvaju podatke o našim prihodima i rashodima, o računima i kreditima, o tome kako plaćamo režije, koliko i gdje podižemo gotovinu, gdje smo i kako osigurani, kako i koliko štedimo i tako dalje. Prema PSD2 direktivi, svi ti podaci sada će postati dostupni i drugim kompanijama koje ih mogu koristiti za izradu vlastitih, novih finansijskih proizvoda. Podaci će biti dostupni isključivo prema željama, odobrenjima i ugovorima između klijenata i banaka. Tehnologija koja će se koristiti za razmjenu podataka prema direktivi PSD2 mora biti sigurnosno zaštićena, a sve kompanije koje će htjeti u tim okvirima pristupati podacima klijenata banaka, lokalni regulator će morati posebno certificirati i licencirati. U praksi to bi ubuduće moglo izgledati ovako. Telekomi će, naprimjer, napraviti sopstvenu aplikaciju za plaćanje njihovih usluga i ta će aplikacija, zahvaljujući PSD2, pristupati vašem računu u banci i skidati uz vašu saglasnost novac za plaćanje usluge bez posrednika. Isto će teoretski moći raditi i elektroprivrede, vodoprivredna preduzeća i brojne druge infrastrukturne i javne kompanije, no istovremeno, zahvaljujući najnovijoj EU direktivi, vašim računima uz vašu saglasnost moći će pristupati i veliki svjetski tehnološki divovi poput Alibabe, Amazona, Facebooka, Googlea, Microsofta i slično. Zbog toga mnogi analitičari u svijetu to već sada zovu “aplikacijskom ekonomijom” za koju pretpostavljaju da će se ubrzo poput požara proširiti planetom. Promatrano sa te tačke, PSD2 direktiva zaista donosi revolucionarne za sada još neslućene promjene. Naravno, PDS2 direktiva još nije obavezna u BiH, ali s obzirom na to da su banke iz EU većinom vlasnice banaka iz BiH, nije baš teško pretpostaviti da će pomenuta evropska direktiva veoma brzo postati standard i kod nas i to daleko prije nego neupućeni i nezainteresirani poslanici u državnom i entitetskim parlamentima uopće i čuju za nju.

Zbog pomenutog se komercijalne banke već odavno pripremaju za te novotarije i novu konkurenciju tako da sada većina banaka u svijetu, a i kod nas ubrzano radi na implementaciji takozvanog digitalnog bankarstva. Iako digitalno bankarstvo podrazumijeva i internet ili online bankarstvo, mobilno bankarstvo, elektronsko bankarstvo i tako dalje, ono nije samo to, odnosno digitalno bankarstvo nije zasnovano samo na uslugama plaćanja. Osim toga, digitalno bankarstvo nije direktno vezano za PSD2 direktivu i nadolazeću aplikacijsku ekonomiju, ali je svakako važan segment svega pomenutog. Pod digitalnim bankarstvom se danas u svijetu podrazumijeva i da možete plaćati usluge, ali i aplicirati za kredit ili prekoračenje bez fizičkog odlaska u neku poslovnicu banke, odnosno da sve to možete obaviti posredstvom takozvane virtualne poslovnice. Naravno, to je u razvijenim zemljama već odavno u ponudi. A šta to konkretno znači? Recimo, sjedite u nedjelju navečer u nekoj zapadnoj zemlji u restoranu u koji ste došli na piće. Imate dovoljno novca na računu da platite piće. No, u tom trenutku u restoran ulaze vaši poznanici koje niste vidjeli duži niz godina i vi poželite da večerate zajedno i da im platite večeru. Izvadite mobitel, konektujete se na mrežu, preko vaše aplikacije zatražite od vaše banke prekoračenje i s obzirom na to da banka ima sve podatke o vašim finansijama – prekoračenje se automatski odobrava i za manje od minute vi možete vama i poznanicima platiti večeru uprkos tome što prije dva minuta niste imali dovoljno novca za takvu egzibiciju. Krajnje pojednostavljeno, tako bi otprilike izgledalo digitalno bankarstvo, koje je, ponovimo još jednom, samo jedna od stepenica u procesu transformacije usluga plaćanja.

Zaključimo. Plaćanje u svijetu se u posljednjih pet godina promijenilo više nego u pedeset godina prije toga. Ako imamo na umu mogućnosti i domete aplikacijske ekonomije, onda već sada zaista možemo govoriti o revoluciji u plaćanju i u narednom periodu. Iako u principu sve novo jako teško dolazi na ove prostore, dobra stvar u svemu tome je to što nas niko neće ništa ni pitati niti će nas čekati. Slikovito rečeno, i budućnost i aplikacijska ekonomija su već počele, a na nama je da se prilagodimo tome.

Izvor: Oslobođenje