Berze na životu održavaju entitetske vlade

Tržište kapitala – i na Sarajevskoj i na Banjalučkoj berzi – posljednjih je godina gotovo zamrlo, a berze na životu održavaju entitetske vlade svojim zaduživanjem trezorskim zapisima i obveznicama

Predstavnici Sarajevske berze vrijednosnih papira ovih dana najavljuju skorašnji početak rada svoje aplikacije FAST, koja će, prema njima, omogućiti potencijalnim investitorima da na jednom mjestu dobiju sve potrebne informacije za investiranje u neki vrijednosni papir, što podrazumijeva i podatke o trgovini tim dionicama, zatim trenutno stanje na tržištu u pogledu kupovnih i prodajnih naloga, podatke o izdavaocu vrijednosnog papira, trenutnu vlasničku strukturu, finansijske izvještaje emitenta, finansijske pokazatelje i sve druge informacije. Međutim, bez obzira na mogućnosti nove aplikacije koja će tek biti predstavljena sredinom decembra, i dalje ostaje otvoreno pitanje ozbiljnosti i broja investitora koji na dvije bh. berze trguju vrijednosnim papirima. Naime, tržište kapitala u našoj zemlji – i na Sarajevskoj berzi (skraćeno SASE) i na Banjalučkoj berzi (skraćeno BLSE) – posljednjih je godina gotovo zamrlo, a berze na životu održavaju entitetske vlade svojim zaduživanjem trezorskim zapisima i obveznicama.

Stoga je sada pravo vrijeme da sagledamo stvarno stanje na ovdašnjim berzama, kao i kretanje vrijednosti značajnijih vrijednosnih papira na njima. Ovoga puta se nećemo osvrtati na trezorske zapise i obveznice, nego ćemo se fokusirati samo na dionice, odnosno vrijednosne papire pojedinih ovdašnjih emitenata, odnosno bh. kompanija. No, prije toga ipak naglasimo da većinu prometa na obje bh. berze već duži niz godina unazad čini ipak trgovina trezorskim zapisima i obveznicama. U oktobru 2019. na SASE je ostvaren ukupan promet od 68,5 miliona KM. Od tog se iznosa na takozvanu primarnu trgovinu odnosi čak 59,9 miliona KM, dok se na redovnu trgovinu odnosi 8,5 miliona KM, na aukcije 34 hiljade KM i na vanberzanske transakcije 119 hiljada KM. Nas, dakle, u ovom slučaju najviše zanima redovna trgovina, u kojoj je kroz 308 transakcija prometovano 359.716 vrijednosnih papira u ukupnoj vrijednosti od 8,5 miliona KM.

Najveći obim prometa u ovom slučaju je ostvaren dionicama samo dva emitenta – ASA banke i Igmana Konjic – u ukupnoj vrijednosti od 5,2 miliona KM. U slučaju ASA banke riječ je, prema izvještaju SASE, o obveznicama ovog emitenta koje su prodate za ukupno 3 miliona KM, što znači da nam čak ni taj podatak ne daje uvid u pravu sliku na terenu. Ako izuzmemo pomenuti Igman Konjic, ukupno mjesečno trgovanje sa dionicama svih preostalih emitenata se kreće na nivou manjem od milion KM mjesečno, što baš i nije previše za jednu berzu. Naprimjer, dionicama BH Telecoma se u oktobru trgovalo u iznosu od 899 hiljada KM, pri čemu je tržišna vrijednost dionica ovog emitenta pala za 4,3 posto, sa 11,99 na 11,47 KM po dionici. S obzirom na to da je riječ o jednom od najelitnijih emitenata sa SASE, onda to i nije baš puno.

Relativno velik obim trgovanja u oktobru je ostvaren dionicama Badeco Adria Sarajevo, u iznosu od 562 hiljade KM, pri čemu je tržišna vrijednost ovih dionica u tom mjesecu porasla za 21,2 posto, sa 165 na 199,9 KM. Badeco Adria je zapravo bivša Fabrika duhana Sarajevo, jer je ovaj emitent prije godinu službeno promijenio ime. Dionice ovog emitenta, čiji je većinski vlasnik austrijski CID Adriatic Investments GmbH, imaju nominalnu vrijednost od 100 KM po dionici, što praktično znači da su oni koji su prodali u oktobru dionice Badeca nešto zaradili, ali samo ako zanemarimo činjenicu da se zapravo ne zna po kojoj su cijeni oni svojevremeno kupovali te dionice (ili dobili, svejedno). Naime, ako se sjećate zlatnog doba Sarajevske berze i svojevrsne euforije na njoj, onda ćete se svakako sjetiti i da su dionice FDS-a svojevremeno mijenjale vlasnike i po šest do sedam puta većoj cijeni od nominalne, dakle po 600 do 700 KM.

Relativno dobar promet u oktobru su imale i dionice Energonove Sarajevo (454 hiljade KM prometa, rast vrijednosti dionica 1,3 posto), Pretisa Vogošća (408 hiljada KM prometa, rast vrijednosti dionica 5,4 posto) te Bosnalijeka Sarajevo (271 hiljada KM prometa, rast vrijednosti dionica 13,1 posto). Svi ostali emitenti su imali promet manji od 100 hiljada KM mjesečno, a među njima po obimu prometa prednjače Privredna banka Sarajevo (94 hiljade KM prometa, pad vrijednosti dionica 2,1 posto) i Standard Furniture Factory Sarajevo (77 hiljada KM prometa, bez promjene vrijednosti dionica. Tu su još i dionice javnog preduzeća Elektroprivreda BiH Sarajevo (64 hiljade KM prometa, rast vrijednosti dionica 3,5 posto) i to bi bilo sve što je na izvjestan način vrijedno pomena. Dodajmo još i to da je najmanji mjesečni promet u oktobru ostvaren dionicama ZIF-a Fortuna fond, u ukupnoj vrijednosti od samo 309 KM, pri čemu je zabilježen rast vrijednosti dionica od 3 posto.

Što se, pak, tiče strukture investitora na SASE u oktobru, ona je slijedeća. Na kupovnoj strani prednjače domaći investitori sa 64,8 posto, dok je stranih investitora bilo jako malo, tek 1,8 posto. Preostali dio do 100 posto su investitori sa skrbničkih računa, s udjelom od 33,3 posto. Na prodajnoj strani situacija je malo drugačija. Prodajom su dominirali investitori sa skrbničkih računa sa udjelom od 50 posto, slijede ih domaći investitori sa 45,3 posto i strani sa 4,6 posto. Činjenica da je jako malo stranih investitora na SASE, i na prodajnoj i na kupovnoj strani, baš i ne ulijeva previše optimizma u cijelo tržište. Naravno, pri tome ne mislimo ništa loše ili negativno o domaćim ili investitorima sa skrbničkim računima, ali, naprosto, činjenica da je samo 1,8 posto stranih investitora bilo na kupovnoj strani najbolje svjedoči o interesu bh. tržišta kapitala van granica ove zemlje. Doduše, mora se pretpostaviti i da na skrbničkim računima ima dobar broj inostranih investitora, ali šta sad, statistički gledano, situacija je takva kakva je.

Mjesečne promjene vrijednosti berzanskih indeksa sa SASE su sve manje-više pozitivne. Jedino je indeks SASX-FN (Sarajevo Stock Exchange Fundamentals, indeks koji prati kretanje cijena prvih 15 kompanija na tržištu mjereno po ostvarenoj dobiti od poslovnih aktivnosti, shodno posljednjem finansijskom izvještaju) zabilježio pad od 3,4 posto, dok su svi preostali indeksi ipak pozitivni. Kod indeksa investicijskih fondova BIFX zabilježen je porast vrijednosti od 3,5 posto, kod indeksa SASX-10 3 posto, kod indeksa SASX-30 1,5 posto i kod SASE islamskog indeksa, SASX-BBI, vrijednost je porasla za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Nažalost, situacija na SASE se nije dramatično promijenila u posljednje vrijeme u odnosu na desetak posljednjih godina. Ima tu nešto malo trgovanja dionicama privrednih društava, ali, nažalost, ne u obimu koji bi opravdao bilo kakvo ozbiljnije ulaganje ili domaćih ili pak stranih investitora. Iznosi prometa koje smo pominjali u ovom tekstu su apsolutno nezanimljivi velikim institucionalnim investitorima, a bez njih nema ni, kako se to kaže, dubine tržišta koje bi pak prouzrokovalo veće ulaganje i veći interes među manjim, pojedinačnim ulagačima.

Izvor: Oslobođenje