Bh. kompanije definitivno znaju poslovati u nenormalnim uvjetima

Ukupni prihodi 33.097 kompanija koje su predale godišnji obračun u prošloj godini su narasli na 31,3 milijarde KM, pri čemu su čak 90 posto od tih ukupnih prihoda ostvarile velike kompanije Eldar Dizdarević

Bosanskohercegovačke kompanije su prošle godine bolje poslovale nego u 2017. Ukupni prihodi bh. kompanija prema podacima Poslovnih novina su u prosjeku porasli za 10 posto, izvoz je porastao za 5 posto, dobit za 7 posto, a broj uposlenih je porastao za čak 19 posto. Ukupni prihodi 33.097 kompanija koje su predale godišnji obračun u prošloj godini su narasli na 31,3 milijarde KM (zbirni prihodi svih kompanija), pri čemu su čak 90 posto od tih ukupnih prihoda ostvarile velike kompanije. Dobit velikih kompanija čini čak 74 posto ukupne dobiti, izvoz čak 86 posto ukupnog izvoza, a broj uposlenih čak 87 posto ukupno uposlenih. Ovi rezultati u suštini pokazuju koliko je koncept Svjetske banke o razvoju malih kompanija u Bosni i Hercegovini bio pogrešan. Podsjetimo se ukratko. Svjetska banka je još 1999. godine preuzela na sebe ulogu pokretača bh. proizvodnje te je napravila “Koncept male, otvorene, efikasne tržišne ekonomije”. Osnova je bila razvoj malog poduzetništva i privatizacija državnih preduzeća, pri čemu je veoma uspješno kod komercijalnih banaka blokirala odobravanje kredita kompanijama u državnom vlasništvu. No, bh. kompanije su pokazale veliku fleksibilnost jer su nakon rata uspjele preživjeti nekako i Svjetsku banku.

Nažalost, razloga za slavlje ovim povodom zaista nemamo. Uprkos relativno dobrim rezultatima bh. kompanija, naša je supstanca razvoja gotovo nepovratno oštećena. Od pomenutih 33.097 kompanija veoma je mali broj onih koje se bave proizvodnjom, a većina se naše ekonomije danas bazira na uslugama, trgovini, transportu, rentiranju i slično. Onaj mali broj bh. kompanija koje se bave nekakvom proizvodnjom zavisi isključivo od izvoza te svaki poremećaj na njihovim ključnim tržištima u Evropi se odrazi i na njihovo poslovanje. Nedavno je objavljeno, naprimjer, da je obim proizvodnje u BiH smanjen jer je u Austriji i Njemačkoj došlo do usporavanja rasta. Šta bi tek bilo da je došlo do recesije? Imati takvu proizvodnju, koja je u potpunosti zavisna od dešavanja na drugim tržištima, zaista je veoma loša pozicija. No, ostavimo sada po strani makroekonomske pozicije bh. kompanija i pogledajmo kako su one lani poslovale, sudeći bar prema dostupnim nerevidiranim finansijskim izvještajima za 2018. godinu. Idemo redom. Što se tiče telekom-operatora, najbolje je lani poslovao banjalučki Mtel. Ova je kompanija iskazala 61 milion KM neto dobiti, što predstavlja povećanje profita od 1,6 posto u odnosu na 2017. Dobit BH Telecoma je na kraju prošle godine iznosila 57,2 miliona KM, no najlošije je prošao HT Mostar (Eronet) koji je 2018. završio sa samo 2 miliona KM neto dobiti. Ovdašnji telekomi već nekoliko godina bilježe manje prihode, što je zapravo trend u svijetu, a što je prvenstveno posljedica poplave raznih besplatnih aplikacija za komunikaciju (Viber, WhatsApp i slično). No, o tome smo već u nekoliko navrata pisali.

Elektroprivreda BiH Sarajevo je na kraju prošle godine iskazala dobit od 52 miliona KM. Interesantno je pomenuti da je upravo ovaj poslovni rezultat spasio građane i kompanije iz većeg bh. entiteta od povećanja cijena električne energije. Naime, Elektroprivreda BiH je od FERK-a tražila odobrenje za povećanje cijena električne energije, ali taj njihov zahtjev nije prošao te im je poručeno da su oni prvenstveno javno preduzeće koje bi trebalo raditi u interesu građana, pri čemu je na izvjestan način gotovo nemoralno tražiti povećanje cijena električne energije i ujedno ostvariti toliki profit. Elektroprivreda HZHB Mostar se oporavila od čeličnog stiska mostarskog Aluminija te je ostvarila profit od 16,3 miliona KM. No, zato je Aluminij potonuo i došao do dna. Revizija koju je provela kuća KPMG u nekadašnjem hercegovačkom privrednom gigantu je pokazala da dugovi Aluminija za posljednje tri godine iznose čak 377 miliona KM, od čega se oni najvećim dijelom odnose na struju neplaćenu Elektroprivredi HZHB. Što se tiče poslovanja Elektroprivrede RS-a Trebinje, situacija je tu znatno kompleksnija. Ovaj je mješoviti holding 2018. završio sa 16,5 miliona KM dobiti. No, Elektroprivreda RS-a je sastavljena od nekoliko nezavisnih preduzeća, pri čemu su kompanije iz sektora proizvodnje sve lani poslovale pozitivno izuzev RiTE (rudnik i termoelektrana) Ugljevik. Međutim, profiti tih zavisnih proizvodnih kompanija nisu pretjerano veliki, a iskazana dobit Elektroprivrede RS-a ipak ima više utemeljenja u matematici i računovodstvu nego u stvarnom poslovanju tako da se više nećemo baviti ovom temom.

Komercijalne banke u BiH su u prošloj godini poslovale sa rekordnim poslovnim rezultatima. Ukupna dobit banaka iz FBiH dosegnula je iznos od 255 miliona KM, a u RS-u 85 miliona KM. Najprofitabilnija je UniCredit banka Mostar sa iskazanom dobiti od 97 miliona KM, a nisu loše prošle ni Raiffeisen banka sa 84 miliona KM dobiti, Intesa Sanpaolo banka sa 36 miliona KM, NLB banka Banja Luka sa 33 miliona KM dobiti, UniCredit banka Banja Luka sa 28 miliona KM, Sparkasse Sarajevo sa 19,5 miliona KM, Nova banka Banja Luka sa 10 miliona KM neto dobiti i tako dalje. Od ostalih kompanija pomenimo samo neke. Tako su, recimo, JP Autoceste FBiH prošlu godinu završile sa 117 miliona KM neto dobiti, Bingo Tuzla sa 76 miliona KM, Premier World Sport Čitluk sa 46 miliona KM, lager Posušje sa 45 miliona KM, JP Ceste FBiH sa 38 miliona KM, FIS Vitez sa 34 miliona KM, Violeta Grude sa 31 milion KM, FEAL Široki Brijeg sa 24 miliona KM, Prevent BH Sarajevo sa 24 miliona KM, Bosnalijek sa 12,9 miliona KM dobiti, Cementara Kakanj sa 16,7 miliona KM profita, Banjalučka pivara sa 1,8 miliona KM, Željeznice FBiH sa 19 miliona KM (operativne) dobiti, Argeta Sarajevo sa 14 miliona KM, Ataco Mostar sa 14 miliona KM, Rafinerija ulja Modriča sa 1,2 miliona KM i tako dalje, da ne nabrajamo više. Gubitaše, osim već pomenutog Aluminija, predvodi i Rafinerija nafte Bosanski Brod čiji su akumulirani gubici narasli preko 600 miliona KM.

I šta na kraju reći? Bh. kompanije definitivno znaju poslovati u nenormalnim uvjetima. Prethodnih godina brojne su međunarodne nevladine institucije dovodile svjetske menadžere da prenose znanje bh. direktorima. No, ubrzo se ispostavilo da strani menadžeri ovdje samo mogu učiti od lokalnih kako preživljavati i poslovati u nenormalnim okolnostima. Nametnuti makroekonomski okvir u BiH je kamen oko vrata svakog bh. poslovnog čovjeka, koji mu ne dozvoljava da se razmaše previše. Sve se u bh. biznisu zapravo vrti ili oko politike (i monopola) ili pak oko poslovne filozofije kupi jeftino i preprodaj skupo te oko rentiranja ili iznajmljivanja, dok je stvarne proizvodnje jako malo. Nažalost, zbog toga ćemo i dalje, uprkos dobrim rezultatima bh. kompanija, tavoriti u mjestu, sa godišnjim rastom od 3 posto ili manje, što nije dovoljno za bilo kakav dostojanstveniji život. Pri tome ćemo sve to pravdati ratom koji je stao prije dvadesetak i kusur godina. No, ne zaboravite. Rat je u BiH stao gotovo u isto vrijeme kada je stao rat i u Ruandi u Africi. Danas Ruanda ima sopstveni satelit u svemiru, dok BiH nije u stanju napraviti bez većih problema niti stotinjak kilometara autoputa.

Izvor: Oslobođenje