BiH se već pretvorila u zemlju staraca

Penzioni sistem u Bosni i Hercegovini funkcioniše na principu međugeneracijske solidarnosti.

Jeste li znali da je svaki četvrti stanovnik u BiH penzioner?

Da, dobro ste pročitali. Prema posljednjim statističkim podacima entitetskih zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, broj penzionera iznosi 689.839. S obzirom da u Bosni i Hercegovini danas živi oko 2,7 miliona stanovnika, sasvim je jasno da smo se već pretvorili u zemlju staraca. Neki će reći da nas to ne treba da brine, jer su te osobe uplaćivale cijeli život doprinose i sada će ih “čekati penzija”. A da li je baš sve tako?

Penzioni sistem u Bosni i Hercegovini funkcioniše na principu međugeneracijske solidarnosti. Sadašnji radnici uplaćuju doprinose iz kojih se isplaćuju penzije sadašnjim penzionerima. Kada neki radnik ode u penziji, on nema svoj neki privatni fond iz kojeg se isplaćuju penzije, već ustvari njegovu penziju zarađuju oni radnici koji sada rade. Rupa bez dna ili bolje reći protočni bojler.

Kako povećati pmjer?

Šta je ustvari cjelokupni problem penzionog sistema u Bosni i Hercegovini? Problem je što se broj radne snage smanjuje, a značajno povećava broj penzionera, s time i mjesečni izdaci za penzije.

Mladi iz BiH, koji bi trebali biti nosioci ekonomskog razvoja, masovno napuštaju Bosnu i Hercegovinu. Zbog toga smo došli u situaciju da nam je 40 posto ukupno svih zaposlenih starije od 50 godina. Tih nešto više od 300.000 radnika će u narednih 10-15 godina biti penzioneri. Da bi penzioni sistem bio održiv, smatra se da omjer broja radnika i penzionera treba biti 2:1. U Bosni i Hercegovini je taj omjer negdje oko 1,2.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ono što je zabrinjavajuće jeste da nam se ukupna radna snaga, koja uključuje sve zaposlene i nezaposlene rapidno smanjuje, a da nam broj penzionera značajno raste. Od 2012. godine, radna snaga se smanjila za 130.000, a broj penzionera je porastao za 60.000. Danas imamo omjer ukupne radne snage i broja penzionera 1,48. Znači, kada saberemo sve zaposlene i nezaposlene, njihov omjer je ispod 1,5, a da bi sistem bio održiv, broj radnika i penzionera treba biti 2:1. Nemamo ni potencijal da možemo povećati ovaj omjer.

Život penzionera i dalje težak

Upravo zbog toga, PIO sistem u Republici Srpskoj je prije nekoliko godina prešao na budžet tog entiteta, a to će upravo desiti 1. januara 2020. godine i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Razlog prelaska na budžet jeste što postoje nedostajuća sredstva za finansiranje penzija, jer nemamo dovoljan broj radnika koji bi uplaćivali doprinose, tako da se razlika nadoknađuje kroz poreze. Drugim riječima, putem prikupljenih akciza i PDV-a dijelom finansiramo i penzije.

I pored prelaska PIO sistema na budžet, život penzionera je i dalje težak. Mnogi od njih u Federaciji BiH imaju samo minimalnu penziju od 190 eura, koje nisu dovoljne ni za osnovne troškove hrane. A šta mislite kako žive oni koji imaju penziju ispod minimalne? Takvih danas u Federaciji BiH ima oko 70.000. U konačnici, 77 posto ili oko 300.000 penzionera u Federaciji BiH prima penziju od 238 eura i manju. Čak i da dva penzionera žive skupa i da dobijaju tu penziju, ona nije dovoljna da se pokriju osnovni troškovi hrane i režija za jedan mjesec.

Sve više novca za penzije

Iako osam od deset penzionera živi od penzije od 238 eura mjesečno, za penzije se svake godine izdvaja sve više i više novca. U ovoj godini izdvojit će se ukupno 1,62 milijarde eura za finansiranje penzija, što je više za 260 miliona na godišnjem nivou u odnosu na 2014. godinu. Projekcije pokazuju da će u narednih pet godina doći do neto povećanja broja penzionera za 80.000. U tom slučaju bit će potrebno izdvojiti godišnje 2,14 milijardi eura za finansiranje rastućeg broja penzionera ili 520 miliona više nego u ovoj godini.

A kakve su nam prognoze za mlade? Oni bi trebali biti ti koji će razvijati našu državu. Prema popisu stanovištva iz 2013. godine, broj osoba do 18 godina je bio blizu 700.000. Na kraju 2018. godine, dakle za pet godina, broj mladih se smanjio na 600.000. Šta mislite šta nas čeka 2023. godine? Prema projekcijama, broj mladih će biti 560.000. Već sada je broj starijih osoba prestigao broj mladih.

Sat otkucava, vrijeme prolazi. Oni dolaze. A mladi odlaze.

Izvor: Al Jazeera