GDJE ODLAZI NOVAC? Građani daju milijarde za rupe na cestama

Svetlana Cenić za RSE je ‘izbacila’ brojku da je po raznoraznim osnovama za putove u BiH dosada prikupljeno čak osam milijardi maraka. Ali, bez obzira na to, većina autoputova u našoj zemlji je izgrađena kreditnim sredstvima, koja će vraćati opet – građani.

Svetlana Cenić za RSE je ‘izbacila’ brojku da je po raznoraznim osnovama za putove u BiH dosada prikupljeno čak osam milijardi maraka. Ali, bez obzira na to, većina autoputova u našoj zemlji je izgrađena kreditnim sredstvima, koja će vraćati opet – građani.

Malo malo pa rupa. Tako bi se u najkraćem moglo opisati ‘stanje na putovima’ u BiH. Zašto je to tako ukoliko građani izdvajaju, odnosno država im oduzima, ogromna sredstva za održavanje putne infrastrukture? Gdje je taj novac potrošen, a riječ je o nevjerojatnim iznosima, opravdano je pitanje javnosti na koje konkretan odgovor od nadležnih institucija nije lako dobiti.

Malo kilometara a puno rupa

BiH je dosada izradila samo 210 kilometara autoputova i svega 16 kilometara magistralnih i regionalnih putova na 100 kvadratnih kilometara. Zbog toga se nameće pitanje – zbog čega je loša putna infrastruktura ukoliko građani izdvajaju sredstva za njihovu gradnju, jer po litri goriva vozači plaćaju 0,15 maraka (0,07 euro centi) za održavanje putova i 0,25 (0,13 euro centi) za izgradnju autoputova.

Istovremeno, putarina za održavanje putova se naplaćuje od 2006. i po tom osnovu Uprava za neizravno oporezivanje BiH (UNO) je do veljače ove godine prikupila čak 2,524 milijarde maraka (više od 1,292 milijardi eura), potvrdio je za Radio Slobodna Europa glasnogovornik ove institucije, Ratko Kovačević.

-Kada je u pitanju putarina za izgradnju autoputova ona se naplaćuje od 2009. i do veljače prošle godine je iznosila 0,15 maraka, nakon čega je povećana na 0,25 maraka. Po tom osnovu je od 2009. do kraja veljače 2019. naplaćeno 1,520 milijardu maraka (778 milijuna eura), kazao je Kovačević za RSE.

Uz to, pri svakoj registraciji vozila vozači plaćaju i porez za izgradnju putova, a novac od trošarina na gorivo, kako je to predviđeno zakonom, trebao bi se izdvajati za izgradnju infrastrukture i ekologiju. Ekonomistica Svetlana Cenić za RSE je ‘izbacila’ brojku da je po raznoraznim osnovama za putove u BiH dosada prikupljeno čak osam milijardi maraka. Ali, bez obzira na to, većina autoputova u našoj zemlji je izgrađena kreditnim sredstvima, koja će vraćati opet – građani.

Krediti

Na kraju 2017. godine, prema podacima nezavisne revizije, objavljenim na zvaničnim stranicama javnih poduzeća, Autoceste Federacije BiH i Autoputovi RS-a, ukupni kratkoročni i dugoročni kreditni dug ovih poduzeća bio je 1,65 milijardi maraka. (Autoceste FBiH 919 milijuna, a Autoputovi RS 728 milijuna). Upravo njihova sve lošija kreditna sposobnost bili su razlog zbog čega su prošle godine povećana izdvajanja za autoputove, što je potvrdio i direktor JP autoputovi RS, Dušan Topić.

-Povećanje nivoa putarine bilo je u dogovoru s međunarodnim i financijskim institucijama, da to bude neka vrsta garancije da ćemo biti u mogućnosti da dobijemo i dodatne kredite, a da imamo i osnovu za vraćanje tih kredita. Znači prvenstveno ova sredstva se koriste za vraćanje kredita, kazao je Topić za RSE.

S druge strane Svetlana Cenić smatra da na osnovu svih do sada prikupljenih sredstava BiH ne bi uopće trebala biti zadužena, ali kao problem navodi to što se ova sredstva usmjeravaju u javnu potrošnju. Ona zaključuje da, osim što bi se trebalo prestati s nenamjenskim trošenjem sredstava u BiH, pametnijom politikom bi se mogli brže i više graditi autoputovi čime bi se povećao i GDP i zaposlilo više ljudi, piše RSE.

Izvor: Dnevni list