Imamo najveće stope doprinosa u Europi a njihovo smanjenje dovelo bi do rasta plaća i investicija

I dok iz Vlade Federacije tvrde kako će najnovijim izmjenama zakonskih rješenja rasteretiti gospodarstvenike, poslodavci navode kako tomu nije tako još uvijek se ne znaju detalji najnovijih odredbi. Dok je god tomu tako, možemo samo nagađati na koji način će se kretati ekonomija, ali sama činjenica da je ponovno mnogo nejasnoća ne ulijeva optimizam.

Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, kaže kako su oni tražili da neoporezivi dio plaće bude do tisuću maraka, a one preko tog iznosa da se oporezuju porezom na dohodak po stopi od 15 posto.

– Radi se naime o porezu koji plaćaju radnici, na ovaj način bi njima ostalo više novca koji bi trošili, na tu potrošnju država bi svakako uzimala 17 posto PDV te bi kroz tri godine nadoknadila gubitke, poručuje Pandurević.

Ključan je Zakon doprinosima FBiH

Prema njegovim riječima, Zakon o porezu na dohodak je tek 10 posti ukupnog paketa jer je najvažnije što će biti sa Zakonom o doprinosima FBiH, na kojem poslodavci inzistiraju. On vrlo jasno tvrdi kako Federacija ima najviša izdvajanja po ovoj osnovi u Europi te se, ukoliko želimo biti konkurentni, to hitno mora mijenjati. Poslodavci podržavaju da više nema neoporezivi davanja (dakle da se oporezuju topli obrok, regres itd) ali isto tako traži da se rasterete poslodavci kako bi taj novac usmjerili ka povećanju plaća ali i razvoju tehnologije.

Pandurević tvrdi kako po tehnologiji ne samo da jako zaostajemo za zapadnom Europom, nego i za zemljama regije, te jednostavno moramo više ulagati u taj segment. K tome, posljednjih godina imamo veli odliv kvalificirane radne snage što je dodatan problem.

– Mi svakako razumijemo kako Vlada FBiH mora biti osjetljiva po ovim pitanjima, mora voditi računa o izvanproračunskim fondovima, ali smo stava kako bi se smanjenjem doprinosa za 20 indeksnih poena te da ona bude oko 27 posto, čime bi uistinu bili među najkonkurentnijima u Europi. Rasle bi plaće, rasla bi ulaganja u nove tehnologije ali i inozemne investicije, stava je Pandurević.

Dodaje kako se to može raditi paralelno s rastom proračunskih prihoda naglašavajući kako naplata javnih prihoda narasla za sedam posto. Konkretnije govoreći, u posljednje tri godine u FBiH zabilježen rast proračunskih prihoda od 1,3 milijarde maraka, a porezni obveznici FBiH u razdoblju siječnja-ožujak 2019. godine uplatili su 1.348.527.839 maraka javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava FBiH, što je za 93.036.596 maraka ili 7,41 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dakle, i ste strane stvaraju se uvjeti da se ide ka smanjenju velikih stopa doprinosa, odnosno izmjenama Zakon o doprinosima FBiH.

Više aspekata

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, naglašava kako se on već dulje vrijeme zalažem za smanjenje poreza na dohodak, točnije njegovo ukidanje na plate do 1.000 maraka. Mišljenja je da oporezivati dohodak, koji nije dovoljan za pokrivanje osnovnih troškova života, nema ekonomske opravdanosti. Dodaje kako najnoviji prijedlog Vlade FBiH za ukidanje poreza na dohodak do 800 maraka, treba razmotriti sa više aspekata.

– Prvo, ako bi prijedlog išao samostalno, doveo bi do povećanja minimalnih plaća, jer bi se manje novca uzimalo po osnovu poreza i kao takvog ga podržavam. Međutim, ova mjera ide u paketu sa povećanjem osnovice za obračun doprinosa i povećanjem poreza na plate preko 800 maraka, koji bi iznosio 13 posto. Drugo, politika “uravnoteženog proračuna” – tj. na jednoj strani smanjivanje poreza, a na drugoj povećanje, ne vodi povećanju ekonomske aktivnosti. S obzirom da naplata javnih prihoda raste po stopi od sedam posto godišnje, ima prostora za smanjenje poreza i doprinosa, bez povećanja na drugoj strani, a da proračuni ne budu na gubitku. I treće, smanjivanje poreza na dohodak za plate do 800 maraka, uz povećanje osnovice za obračun doprinosa, u koju bi sada ušli i topli obrok, prijevoz, regres, kao i drugi neoporezivi prihodi, ne smije dovesti do povećanja troškova za poslodavce, pojašnjava Hadžić. Ipak, i on tvrdi kako za detaljnu analizu treba sačekati službeni prijedlog kako bi se analizirali svi prijedlozi i izračunalo, hoće li navedene mjere dovesti do rasta izdvajanja za svakog radnika.

Izvor: Dnevni list