Konačno izmijenjen i dopunjen Zakon o radu

Na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH 10. jula, kao posljednja tačka, našle su se i izmjene i dopune Zakona o radu. Krajnje nezapaženo prošlo je konačno usaglašavanje tog teksta. Ekonomsko-socijalno vijeće za teritoriju FBiH podržalo je ove izmjene i dopune još 19. decembra 2016, Vlada ih je utvrdila i u Parlament uputila 3. februara 2017, a Dom naroda ih je uz jedan amandman prihvatio 1. juna prošle godine. Tek 10. jula su se našle pred Predstavničkim domom.

U primjeni novog Zakona o radu, usvojenog sredinom aprila 2016, ukazala se potreba za određenim korekcijama, a prilikom utvrđivanja izmjena i dopuna na Vladi konstatovano je da one “pružaju pravičniju i efikasniju zaštitu prava radnika, olakšavaju i ubrzavaju proces kolektivnog pregovaranja i onemogućavaju eventualne zloupotrebe”.

Mirenje s poslodavcem

Između ostalog, izmjenama i dopunama propisuje se da prijem u radni odnos u javnim institucijama bude isključivo putem konkursne procedure, ali da će se to detaljno razraditi podzakonskim aktima koji trebaju biti doneseni u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o radu.

Izmjene i dopune propisuju da se, ukoliko je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu za radnika primjenjuje najpovoljnije pravo izuzev ako ovim zakonom nije izričito zabranjeno.

Rok u kojem poslodavac mora prijaviti radnika na obavezno osiguranje smanjen je sa 15 na pet dana, a omogućen je i godišnji odmor duži od 30 dana. Uvodi se radnički učinak, odnosno nova je odredba da se plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak ukoliko je on ostvaren i uvećane plaće, a radni učinak definiše poslodavac u skladu sa opštim propisima, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Ovim zakonskim izmjenama i dopunama je propisano da najnižu platu utvrđuje Vlada FBiH nakon konsultacija sa ESV-om, ali je Vlada zadužena i da propiše metodologiju izračuna i usklađivanja najniže plate. Radnik kojem je povrijeđeno neko pravo, prije obraćanja sudu treba u roku od mjesec prvo od poslodavca tražiti to isto pravo, a tek kasnije se obratiti sudu. Vlada se uvodi u zaključivanje Opšteg kolektivnog ugovora, a smanjene su sankcije za poslodavca koji u zakonskom roku ne isplati radniku platu sa svim doprinosima.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH (SSS) Ismet Bajramović kaže da su izmjenama i dopunama bolje regulisane neke stvari nego važećim zakonom, a kao primjer navodi najpovoljnije pravo za radnika, za šta se izborio Sindikat. Za radnike je prednost i skraćenje roka u kojem ga poslodavac mora prijaviti, ali i produženje godišnjeg odmora.

– Dosad je radni učinak bio nejasnoća i poslodavac sad treba definisati taj učinak. To je nekadašnja norma, još je jedna prednost po Bajramovićevom mišljenju.

On tvrdi da poslodavcima ide u korist odredba kojom se radnik prvo obraća njima u slučaju povrede prava, a tek potom sudu: “Nemamo ništa protiv toga da smo normalno uređena država i da nema mobinga, ali kod nas se većina radnika boji sresti sa direktorom ili poslodavcem, a kamoli da mu se požali na nešto. To je sad kao neka vrsta mirenja”.

Bajramović kaže da se kazna za poslodavca smanjuje sa 10.000 do 50.000 KM na jednu do tri hiljade maraka.

Kad je u pitanju obaveza zapošljavanja u javnu službu i javne kompanije putem javnih oglasa, Bajramović napominje da se vjerovatno radi o kozmetičkoj promjeni.

– Kod nas se ide iz krajnosti u krajnost, nekad smo se borili ko će više poštivati zakon, a sad se, izgleda, borimo ko će više kršiti zakon. To je, izgleda, postala bolest društva. Nisi više cool ako radiš po zakonu, bilo kojem, ističe Bajramović.

Sindikat još ima primjedbi na Zakon o radu, dok poslodavci tvrde da su izmjene i dopune rezultat kompromisa socijalnih partnera.

Zapošljavanje pred izbore

– Imali smo intenzivne pregovore sa sindikatom i Vladom, ima članova koji su nama u prilog i koji nisu. Neke stvari idu naruku Vladi kao poslodavcu i mi smo to prihvatili. Izmjene i dopune popravljaju neke stvari, Vlada je uzele neke ingerencije oko kolektivnog pregovaranja od poslodavaca, a nismo se protivili jer je, nažalost, činjenica da je Vlada najveći poslodavac. Bitna izmjena je definiranje minimalne plate i Vlada se obavezala da će donijeti akte koji propisuju metodologiju izračuna najmanje plate, ističe, između ostalog, Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Njegova procjena je da se sa izmjenama i dopunama odugovlačilo zbog odredbe kojom se u javnu službu i javne kompanije zapošljava samo preko javnog konkursa: “I to je rastegnuto do pred izbore kako bi vlast još mogla koga zaposliti”.

Upravo tu odredbu o načinu zapošljavanja u javnoj službi i javnim kompanijama bitnom smatraju u Centrima civilnih inicijativa (CCI).

– Disfunkcionalnost i neefikasnost negativno je uticala i na reformske procese, uključujući i reforme u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru. Vlada je utvrdila kvalitetne i nove mjere kroz ove izmjene i dopune, ali, nažalost, one su zbog dinamike rada Parlamenta bile u proceduri duže od godine, napominje Lejla Deronja Suljić, konsultant za monitoring CCI-ja.

Ona podsjeća da su CCI u međuvremenu Vladi uputili prijedlog uredbe kao podzakonskog akta s ciljem provođenja daljnje procedure po ovim izmjenama i dopunama koje se tiču zapošljavanja u javnom sektoru: “Nekako je čudno što smo ovoliko čekali izmjene i dopune i apelujemo na Vladu da poduzme daljnje korake i što prije donese podzakonske akte kako bi se stvorili svi preduslovi za provođenje postupka zapošljavanja kroz konkursnu proceduru”.

Izvor: Oslobođenje