Mirsad Zaimović: Šta će Wigemarku analiza BH Telecoma?

Vlada FBiH je najavila due diligence u BH Telecomu: Kako se odvija taj proces?

– Mi smo prije mjesec, dva započeli aktivnosti na osiguravanju preduslova da se izvede dubinska analiza BH Telecoma. Vlada Federacije BiH nas je informisala da je Evropska misija u BiH naručilac tog posla, da je izabrala izvođača, revizorsku kuću kojoj smo većinu podataka prikupili. Ostala je dilema koju imaju i uprava i Nadzorni odbor, s obzirom na našu obavezu da štitimo povjerljive podatke BHT-a. Ovo jeste malo neobično s obzirom na to da due diligence radi ili kupac ili vlasnik, a ovaj put eto radi evropski ured ovdje.

Šta će ambasador Wigemark s dubinskom analizom BH Telecoma?

– Ja ne znam zaista, naše je da slušamo instrukcije većinskog vlasnika, a Vlada FBiH je prihvatila da to radi i vodi Ured EU u BiH. Mi imamo nalog i ne želimo niti da derogiramo odluke vlasnika, niti da na bilo koji način izazovemo sumnju da mi nešto krijemo.

Isto važi i za Eronet?

– Koliko ja znam, tako je, a hoće li na isti način biti provedeno i u Eronetu, ne znam.

Kad ćemo dobiti 4G mrežu?

– Država još nije izdala potrebne dozvole, nismo dobili licence, odnosno potrebne frekvencije. U toku smo s procedurom koja se provodi u resornom državnom ministarstvu i u Regulatornoj agenciji za komunikacije. Nadamo se da ćemo te preduslove imati u narednih mjesec, dva. S obzirom na značaj uvođenja 4G mreže za korisnike i sam BH Telecom, pokrenuli smo proces nabavke opreme za njezino instaliranje kako bismo mogli odmah reagovati.

USIM kartice

Radi se o zamjeni nekoliko stotina baznih stanica, kasnije hiljadu, tako da će to ići sukcesivno kao što ćemo i korisnicima sukcesivno omogućavati pristup 4G mreži. Pored instaliranja 4G mreže, potrebne su i zamjene kartica u telefonima, pa ćemo korisnike pozivati da to urade. S obzirom na to da su tzv. USIM kartice već gotove, svaki ćemo budući zahtjev, bez obzira na to što 4G mreža još nije instalirana, raditi sa USIM karticama, tako da korisnici budu spremni. 4G mreža je zaista revolucija kada su u pitanju kvalitet naše usluge, brzina interneta, koja će biti zavidna i na ulici i na poslu, i na moru i na planini i u kući. Naravno, to će i Telecomu dati prostor za kreiranje novih poslovnih modela i nove prihode, a korisnicima daleko bolju uslugu.

Kako je prošao polugodišnji obračun?

– Imat ćemo ga naredni mjesec. Mi se i dalje nosimo s problemom koji je prisutan na tržištu telekomunikacija u svijetu. Kod nas su i ti trendovi nešto zakasnili. Bez obzira na to što imamo najveći kolač i osvajamo tržište jer imamo sve više korisnika, prihod po korisniku i dalje pada, tako da ćemo imati izvjestan pad prihoda. Očekujemo vrlo brzo stabilizaciju, ali i dalje balansiramo sa troškovima. Zapravo, očekujemo da će rezultat biti u skladu sa planom, odnosno da Telecom, kad su u pitanju prihodi iz telekomunikacija, stabilizira dobit na cca 50 miliona. S obzirom na to da je to tržište potpuno otvoreno, da nam je regulator svojim mjerama umanjio prihode, to je realno s obzirom na veličinu tržišta BiH.

Kompanije u svijetu pad prihoda nadoknađuju prodajom nekih drugih usluga. I Telecom ima slične planove, ali se pominju i problemi sa procedurama oko nabavke opreme?

– Mi jesmo uspostavili sistem, iako nismo obveznici Zakona o javnim nabavkama, koji je transparentan, koji ima čitav niz filtera i koji garantuje da neće biti zakonskih propusta te da ćemo raditi u interesu BH Telecoma. S druge strane, ti filteri znaju usporiti sistem. Sad je ključna nabavka opreme za 4G mrežu i nadam se da neće biti većih problema jer se radi o velikom poslu i svi koji su zainteresirani teško će ostati ravnodušni na gubitak na natječaju.

Kakvi su ostali planovi?

– Nema potrebe da izmišljamo toplu vodu, svi se suočavamo sa padom prihoda iz osnovne djelatnosti i svi telekom-operateri razvijaju nove usluge bazirane na telekomunikacijama i IT rješenjima, njihovoj kombinaciji, ali pribjegavaju i diversifikaciji poslovanja. Nisam zadovoljan jer nismo uspjeli uraditi puno na diversifikaciji, mislim da s obzirom na investicioni potencijal BH Telecoma, što prije trebamo uložiti u neke djelatnosti koje su dobra poslovna prilika.
Kad su u pitanju telekomunikacije, mi očekujemo da zahvaljujući 4G mreži ostvarimo pristup i onim korisnicima koje u ovim uvjetima nismo imali jer ćemo u ruralna područja brže dolaziti i sa internetom i sa uslugama Moje TV bez obzira na to što pristupne mreže neće biti gotove i razvijane. 4G zaista omogućava brzine i kapacitet koji će nam olakšati dolazak i akviziranje novih korisnika.

Nedavno je riješeno pitanje kolektivnog ugovora sa Sindikatom. Činilo se da su pregovori nešto duže trajali, no sada su izgleda svi zadovoljni?

– Sektor telekomunikacija je jedna od posljednjih djelatnosti gdje je potpisan kolektivni ugovor sa Vladom Federacije, usaglašen od strane Vladinog pregovarača i Sindikata BH Telecoma kao reprezentativnog predstavnika sektora telekomunikacija u BiH, odnosno u Federaciji. Došlo je do zastoja u jednom trenutku jer je bilo razilaženja između predstavnika Vlade i Sindikata. U cijeli proces uključila se i uprava kako bi se prevazišli problemi kako ne bismo narušavali ključne procese od kojih živimo u BH Telecomu. Rekli ste da je Sindikat zadovoljan, mislim da i Vlada ima razloga da bude zadovoljna jer je njezin cilj ujednačavanja prava u javnim preduzećima, kada je u pitanju BH Telecom, postignut. S druge strane, zaposlenicima BH Telecoma je bilo važno da su radnici zaštićeni u slučaju privatizacije i kvalitetne otpremnine ako bilo koji vlasnik sutra poželi da se oslobodi dijela uposlenih. Naprosto da ljudi ne bi sa 30 godina staža završili na birou. Sindikat je prihvatio da se pojedina prava smanje, odnosno usaglase sa ostalim javnim preduzećima, a u nekim segmentima su i niža.

A stalno se priča o privatizaciji BH Telecoma: Šta se dešava?

– Smatram da treba vjerovati premijeru Novaliću kada kaže da ova Vlada nema namjeru ići u privatizaciju BH Telecoma, jer u ovom trenutku sve da i ima, ne može to stići do kraja mandata. I to se odnosi na oba telekom-operatera, dakle i nas i Eronet. Vjerovatno ima interesenata za jedno ovako značajno i kvalitetno preduzeće, ali šta će uraditi neke buduće vlade, to je pitanje vremena. Vidjet ćemo to neke 2020. godine.

Buduće politike

Raspoloženje onih koji se bave ovim poslom postoji za preduzećima koja imaju ovakve reference i ovoliki broj korisnika, pitanje je budućih politika kako će izračunati – da li im je bolje da imaju firmu pod svojom kontrolom sa ovim benefitima koje ovakve firme pružaju državi ili će odlučiti da jednokratno dobiju sredstva i nakon toga čekati šta će biti i sa zaposlenicima i sa njima samim.

Slična iskustva imamo u regionu: Slovenci su vratili svoj telekom.

– U Sloveniji je telekom u državnom vlasništvu, u Srbiji takođe, Hrvatska je prodala svoj telekom Deutsche Telekomu. Puno je tu faktora koje država, po mom mišljenju, treba da uzme u obzir. Ne radi se samo o dobiti, odnosno dividendi koju Telecom uplati u državnu kasu i svemu onom što znači BH Telecom za sport, kulturu, obrazovanje. Ovdje je i pitanje sigurnosti, ovo je specifična djelatnost, a neke države baš zbog toga ne žele da prodaju svoje telekome. S druge strane, mi smo napravili korake prema restrukturiranju BH Telecoma: smanjili smo broj ljudi za 250, naravno prirodnim odlivom. Nismo nikoga otpustili, a radimo isti posao sa 250 ljudi manje. Smanjili smo na godišnjem nivou trošak za 10 miliona zahvaljujući tome. U tom pravcu se mora nastaviti, tako da i svakoj budućoj upravi ne bude prevashodno i prioritetno pitanje hoće li se BH Telecom privatizirati, nego rad da firma povećava svoju vrijednost, a mi smo tome posvećeni.

Izvor: Oslobođenje