Nema 80 miliona za tužbe iz radnopravnog odnosa

Dok potrošačka korpa i cijene osnovnih životnih namirnica rastu, a prosječne plaće u realnom sektoru ne mogu pokriti životne troškove, državni službenici ne odustaju od garantovanih prava po osnovi kolektivnog ugovora iz 2008. godine. Potražuju više od 80 miliona maraka, po osnovi tužbi iz radnopravnog odnosa, što bi sa zateznim kamatama moglo iznositi i mnogo više. U budžetu FBiH tih miliona nema. I državni službenici pozvani su da se odreknu kamata vansudskom nagodbom. Dok tužbe dolaze na naplatu iz budžeta, hoće li biti novih zaduženja za pokriće dugova?

Radnici u realnom sektoru mnogo teže dolaze do svojih prava i njihova primanja su mnogo niža od onih na budžetu. Najniža plata radnika u realnom sektoru je 406 maraka, dok je potrošačka korpa premašila 2.000 maraka. Stav sindikata jeste da u ovoj državi treba povećati plaće u realnom sektoru ako želimo zadržati mlade i imati kvalifikovane radnike.

“Da imaju pravo na topli obrok, da imaju pravo na regres, da imaju pravo na prijevoz i da na neki način budu radnici  ravnopravni, nezavisno od toga da li rade u realnom sektoru”, kaže Selvedin Šatorović, predsjednik SSS BiH.

I građani se slažu da bi trebelo povećati platu radnicima u realnom sektoru i da je situacija neravnopravna.

U situaciji kada je mnogo obespravljenih radnika koji prava traže i na ulici, državni službenici čekaju isplatu novca od FBiH jer su protiv entitetskih institucija pokrenuli radnopravne sporove teške oko 80 miliona maraka. Vlada FBiH odlučila je da ponudi vansudsku nagodbu, a nemaju procjene kakav će odziv državnih službenika biti da se odreknu kamate.

“To mogu učiniti na način da se putem sudske nagodbe odreknu zateznih kamata”, objašnjava Zlatko Hurtić, vanjski saradnik Vlade FBiH.

Vansudskim nagodbama taj dug bi bio duplo manji jer glavnica sa kamatama mogla bi dostići i 150 miliona. Ovaj dug postoji još od 2008. godine, kada je Vlada potpisala kolektivne ugovore koje nije mogla ispuniti. Treba li sada ići na nova zaduženja da bi se pokrili stari dugovi jer u budžetu ovog novca nema? 

“Ovdje je odgovornost i Vlada koje su sklopile kolektivni ugovor vrlo neozbiljno, i sindikalnih lidera, kao i njihovih advokata, koji su vidjeli način da dođu do ogromnih sredstava iz budžeta koje ja nazivam svojevrsnom pljačkom, najvećom pljačkom budžeta poslije agresije na ovu zemlju”, tvrdi Hurtić. 

Polovina budžetske potrošnje ide na plaće birokratije i izabranih zvaničnika i teret krize čini se da snose samo siromašni. Prema nekim procjenama, administracije ima viška barem 30 posto. Kako riješiti problem i da li je uopće za to vrijeme s obzirom na to da su sljedeće godine ponovo izbori?

“Imate situaciju da određene političke funkcije nose sa sobom 15 savjetnika. Imate ministarstva u entitetima koja imaju po 11 ili 12 pomoćnika”, upozorava akademik Muris Čičić.

Dok državni službenici razmišljaju o tome da li će pristati na vansudsku nagodbu koju je predložila Vlada FBiH, radnici iz realnog sektora razmišljaju kako preživjeti s minimalnom plaćom. Dugovi zbog visoke cijene rada za birokratiju prispijevaju na naplatu, a administracija je i dalje preglomazna te često neefikasna. Građani žele sposobnu administraciju koja će biti njihov servis i radom opravdati svoja primanja.

Izvor: federalna