Oporezivanje plata po leđima privrede i radnika

Ovo je za N1 izjavio direktor sarajevskog Centrotransa Safudin Čengić, kompanije koja zapošljava više od 500 radnika a čija se primanja kreću u rasponu od 600 do 2000 KM.

“Nažalost, ovo će se u najvećem dijelu svaliti na leđa zaposlenika, što ni u kom slučaju nije interes poslodavaca, no objektivno prihodi ne mogu pokriti stalno povećanje troškova. Mi već pravimo računice i mislimo da ako se nešto ne desi, najveći teret će snositi sami poslodavci”, istakao je Čengić.

Predložena zakonska rješenja predviđaju smanjenje zbirne stope doprinosa sa sadašnjih 41,5 posto na 33 posto. No, s druge strane proširuje se osnovica za obračun doprinosa. Osim plate, biće oporezovane i naknade za obrok, prevoz i regres. Neoporezivi dio dohotka iznosio bi do 700 KM mjesečno. Od 700 do 1.500 porez se plaća 10 posto, a na više od 1.500 KM 20 posto.

“Da budemo praktični, koliko ima plata iznad 1500 KM? Znači, mi ne govorimo o tih 20 posto. Problem su niže plate, njih je najviše. Nemoguće je naći nove prihode u nisko akumulativnim granama kao što je saobraćaj. Zbog toga smo i kroz Udruženje poslodavaca tražili spremnost Vlade FBiH ka rasterećenju privrede. Naš prijedlog je što manja stopa to veći broj prijavljenih osoba, no kao da živimo u paralelnom svijetu”, napomenuo je Čengić.

Upravo izjave Čengića potvrđuju ono čega se sindikati danas najviše plaše – smanjenja plata osim u javnom sektoru gdje će iza radnika stati država.

“Gdje je nama garancija ministrice Milićević da je obaveza svih poslodavaca u Federaciji da bude osnova neto plate – sadašnja plata plus topli obrok regres i prevoz. Čime će natjerati poslodavce? Ako imamo garanciju da će se to desiti, nemamo ništa protiv, ali nemamo garanciju. I zato se unaprijed penzioneri ne trebaju radovati da će biti više novca za penzije. Odakle garancija da će se to ispoštovati, da se jednostavno plate neće smanjiti”, zapitao se predsjednik Saveza samsotalnih sindikata Ismet Bajramović.+

Zanimljivo je da navedena zakonska rješenja trebaju proći ocjenu MMF-a zbog čega se javnost pita da li se zaista radi o reformskim zakonima ili pak krpljenju budžetskih rupa.

“To jeste i sumnja, jer najveći broj reformi ide u smjeru statusa quo, osiguranja novih izvornih budžetskih prihoda za Vladu. Sve je veća vjerovatnoća da se sredstva MMF-a neće moći povlačiti tempom koji je planiran. Na posljednjoj sjednici Vlade data je saglasnost za nova komercijalna zaduženja na domaćem terenu u iznosu od 270 miliona KM, što je strašna informacija. Da je Federalna vlada komotna u svojoj fiskalnoj politici mogla bi razmišljati o rasterećenju privrede, ali pošto se vodi neodgovorna politika zaduživanja mislim da je krajnja namjera osigurati nove prihode povećanjem opterećenja na privredu”, istakao je za N1 Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa.

Sindikat će u srijedu odlučiti o stupanju u generalni štrajk ako ova zakonska rješenja prođu.

Iz Udruženja poslodavaca zatražili su da Vlada Federacije BiH konačno izađe sa konkretnom procjenom opterećenja i rasterećenja, kako bi se konačno pokazalo zbog čega i dalje smatraju da je riječ o neutralnoj fiskalnoj reformi.

Izvor: Indikator.ba