Panika zbog iseljenja radnika

Dok poslodavci traže rasterećenje nameta, radnici odlaze

Stotine hiljada nezaposlenih su na biroima. Ipak, privrednici tvrde da nedostaje kvalifikovane radne snage zbog sve većeg odlaska ljudi iz naše zemlje. Ekonomisti postavljaju pitanje ko će puniti fondove, a poslodavci traže reforme koje će dovesti do rasterećenja nameta.

Odlazak radnosposobnog stanovništa postao je ozbiljan problem za privrednike.

“U KS-u trenutno bi trebalo oko 500 stolara – govorimo o svim firmama u KS-u koje su u drvnoj industriji A imate u srednju školu gdje je upisano 12 stolara. I te upisne politike su upitne, ne prate potrebe tržišta”, ističe za FTV biznismen Suhad Ećo

Dok radnici odlaze, ekonomisti upozoravaju da je trenutni sistem međugeneracijske solidarnosti postao otežavajući za penzioni sistem, pogotovo zbog sve većeg broja penzionera.

Profesor finansija Sanel Halilbegović objašnjava da je nužna opsežna reformu penzionog sistema, ali i kompletne svijesti – da PIO pozicionira na jedan aktivniji način, ulaganjem u obveznice ili druge finansijske instrumente, da dođe do oplodnje novca i kapitala tako da buduće generacije mogu imati penziju, koja je sada upitna.

“Dugovi javnih kompanija za poreze i doprinose u biH su 8 milijardi maraka. To su pare koje bi išle u budžet i penzioni i zdravstveni fond. Sad zamislite da se to normalno odvijalo, da su budžeti i fondovi puniji za 8 milijardi. Naše bi penzije bile za trećinu veće”, tvrdi Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju.

Ljekari, prosvjetni radnici, poštari i rudari samo su neke kategorije koje su štrajkovima tražile bolja prava. Dok radnici traže veća i redovna primanja, poslodavci traže manje namete i kritikuju vlast da kasni s reformama.

“Radnici napuštaju BiH zbog toga što su male plaće. Mi mislimo da trebaju biti veće i slažemo se s tim, samo što većina poslodavaca ne može povećati plaće s ovolikom stopom doprinosa. Ukoliko bi došlo do smanjenja doprinosa, siguran sam da bi svaki poslodavac tu razliku isplatio kroz povećanje primanja uposlenicima”, poručuje Ećo.

A Papić naglašava: “Ne brani se država retorikom. Država BiH se brani njenim napretkom, funkcionisanjem institucija, blagostanjem stanovništa. Da bi se to ostvarilo, to morate imate u vidu”.

Da bi ekonomija naše zemlje agresivnije krenula naprijed, potrebne su velike investicije. Jedna od njih je i Termoblok u Tuzli koji će, kako se najavljuje, biti pokrenut već naredne sedmice. Njega očekuju i rudari, a za one čiji su kopovi neperspektivni, pojedini već predlažu alternativna rješenja.

Predsjednik samostalnih zastupnika u Zastupničkom domu Eldin Vrače podsjeća da građevinskom sektoru nedostaje 1.500 ljudi: “Mi sve te rudare možemo da zbrinemo. Naš autoput rade Kinezi, Azerbejdžanci i Turci, a mi imamo radne snage”

“Bez termocentrala naš energetski sistem nije upravljiv – može biti obnovljiv, ali nije upravljiv. Ne možemo se osloniti na to da nas griju dvije vjetroelektrane inače ćemo se smrznuti”, napominje premijer FBiH Fadil Novalić.

Desetine hiljada onih koji su otišli i planiraju otići iz BiH ne vide svoju perspektivu ovdje, a kako ističu naši sagovornici, domaći zvaničnici moraju više raditi na stvaranju pozitivnijeg ambijenta.

Izvor: Atrakcija