Pola BiH radi za plaću od 600 maraka!

SARAJEVO – Posljednji podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je u našoj zemlji broj zaposlenih iznosi 749.566 osoba, a prosječna neto plaća 846 maraka. S druge strane, pokazatelji sindikata i različitih udruženja pokazuju kako se potrošačka košarica za četveročlanu obitelji penje iznad 1.800 maraka, tako da ne treba posebno govoriti o standardu velike većine naših građana.

Međutim, cijela slika dobiva još gore konotacije ukoliko usporedimo podatke o sektorima koji zapošljavaju najviše građana i plaća u istima – u BiH 380.712 građana radi za plaću manju od oko 600 maraka! Sami podatak i ne zaslužuje neki poseban komentar osim da dodamo kako je nezaposlenost u našoj zemlji 40,9 posto, pa kada sve uzmemo u obzir jasno je zašto nam oko 20 posto stanovništva živi u siromaštvu, a oko 50 posto na granici siromaštva.

Zaposleni i plaće
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako uvjerljivo najviše zaposlenih ima u sektoru “prerađivačka industrija” 149.055, te “trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala” 137.078 osoba. Neto plaća u prvoj kategoriji je 622 marke, a u drugoj 612 maraka. Nadalje, u “djelatnostima pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane” zaposleno je 37.612 osoba, a neto plaća iznosi 540 maraka, “građevinarstvo” zapošljava 33.143 osoba, neto plaća 559 maraka, “administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” zapošljavaju 13.186 osoba, neto plaća je 553 maraka te “umjetnost, zabava i rekreacija” zapošljavaju 10.638 osoba, a neto plaća iznosi 634 marke. Plaće manje od prosjeka ima i 17.141 osoba koja rade u djelatnostima “poljoprivreda, šumarstvo i ribolov” (prosječna neto plaća iznosi 797 maraka), 12.890 zaposlenih u djelatnostima “snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom, te djelatnosti sanacije okoliša” (820 maraka), 35.636 osoba iz “prijevoz i

skladištenja” (799 maraka), 3.122 osoba iz djelatnosti “poslovanja nekretninama” (810 maraka), te 65.812 osobe iz “obrazovanja” (841 marka).

“Superhik reforme”
Prema tome, sve priče oko velebnih reformi jednostavno padaju u vodu samo na osnovu ovih podataka. Cilj svih reformi na svijetu jeste rasteretiti realni sektor, povećati zaposlenost, povećati standard svojih građana a samim time i potrošnju. Međutim, iako treba priznati kako je u ovom mandatu bilo pozitivnih pokazatelja, čini se kako reforme u BiH i dalje idu k tomu da se u “državne jasle” uhljebi što više “partijskih podanika” koji će i na idućim izborima biti sigurno glasačko tijelo, a novac za njihove plaće se crpi iz dodatnih nameta na gospodarstvenike te novih zaduživanja u inozemstvu i u državi.

Kako je to tako svjedoče i vapaji Udruženja poslodavaca FBiH koji su u nekoliko otvorenih pisama jasno upozoravali kako potezi koje vuku naše vlasti su kontraproduktivni, da ne vode ka poboljšanju poslovne klime i povećanju zaposlenosti. Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH jasno pokazuju kako je posljednji promatrani mjesec nezaposlenost povećana za 1.900 osoba ili 0,37 posto. Vlasti u BiH već poodavno su same sebi svrha, lideri političkih stranaka žive u nekom svom virtualnom svijetu, pa nam u tri godine više od 90 tisuća ljudi bježi iz zemlje (radi se o neslužbenom podatku, a sve ukazuje na to kako je ova cifra još i veća).

Što i očekivati od zemlje u kojoj je prema službenim podacima nezaposleno 41.879 osoba sa viskom stručnom spremom, a 7.228 sa višom stručnom spremom. S obzirom kako naši antijunaci iz vlasti na svim razinama i dalje provode “superhik reforme” po principu otimaj od siromašnih, daj bogatima, ovoj zemlji prijeti potpuni “mrak” a svjetlo na kraju tunela se niti ne nazire.

Blokirani računi
Centralna banka BiH objavila je početkom ožujka podatke o blokiranim računima poslovnih subjekata u BiH po kojima je zaključno s 1. ožujkom ove godine bilo blokirano 71.776 računa poslovnih subjekata, dok 61.093 tvrtki imaju blokiran bar jedan račun. U tom izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcijskih računa Centralne banke BiH, koji sadrži 2.915 stranica, pobrojane su pravne osobe iz različitih oblasti među kojima privredna poduzeća, zdravstvene organizacije, subjekti koji se bave uslužnim djelatnostima, razne agencije, zadruge, benzinske postaje, udruženja. U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenim početkom studenom 2012., broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 tvrtka imale bar jedan blokiran bankarski račun.

Uništavanje poljoprivrede
Prihvaćanjem prilagođenom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u dijelu tzv. tradicionalne trgovine, što znači daljnju liberalizaciju tržišta, mogli bi vrlo lako uništiti domaću poljoprivredu. Kako jednoglasno upozoravaju iz svih udruženja, bh. poljoprivrednici se nalaze u nepovoljnom položaju na vlastitom tržištu, obećane pomoći nema, poticaji kasne, a svakako su nedostatni. Kada znamo da su se naše vlasti svih proteklih godina prema ovom sektoru odnosile maćehinski, jasno je u kakvoj su poziciji svi oni koji se bave poljoprivredom.

Cijene rastu
Iako su plaće padale, nezaposlenost rasla, to nije sve što je “obradovalo” naše građane početkom godine. Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena, u veljači u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile rast za 0,3 posto. Kada tomu dodamo da je Vijeće ministara BiH prihvatilo Zakon o trošarinama i svoje građane “počastilo” povećanjem trošarina na gorivo za 15 feninga po litri, trend povećanja cijena samo se će nastaviti i sljedećih mjeseci.

Izvor: Dnevni List