Poslodavci traže da se broj plaćenih dana sa 42 smanji na 15: Bolovanja nisu sporna, ali ko će ih plaćati

Mi nismo bolesna nacija, nego se radi o klasičnoj zloupotrebi, tvrdi Adnan Smailbegović, dodajući da u velikom broju država poslodavci ne plaćaju ni dan bolovanja Adnan Smailbegović: Oštrije unutrašnje kontrole / Muhamed Tunović

Polovina duga od 280 miliona KM je nenaplativa, jer je riječ o preduzećima koja se nalaze u stečaju ili likvidaciji, kažu iz Fonda RS-a
Najveći broj bolovanja dužih od 42 dana bio je 2015. u ZDK-u (8.427.635), odnosno 2016. godine u TK-u (8.042.291 KM)

Ševal Suljkanović, predsjednik Udruženja poslodavaca u distriktu Brčko je na bolovanju. Nakon operacije, njegov oporavak će trajati još četiri mjeseca. Prava osoba za temu posvećenu bolovanjima, a povodom inicijative UO Udruženja poslodavaca FBiH da se ova oblast preustroji, prije svega u tom smislu da poslodavci ne snose više troškove bolovanja do 42, nego do 15 dana.

Trudnoće, stres…

– Pored Njemačke, Austrije i Hrvatske mi smo jedna od četiri države u svijetu koja na taj način uređuje ovu oblast, kaže nam Adnan Smailbegović, predsjednik UO, napominjući da je u EU praksa potpuno drugačija, ali i broj bolovanja.

Dodaje da je u EU broj bolovanja po radniku 6-7 radnih dana. Najviše ih je u Bugarskoj 22, najmanje u Turskoj 3,8, ističe sagovornik, naglašavajući da u njegovoj firmi od oko 6.500 ljudi, 400-500 bude mjesečno na bolovanju.

– Nismo bolesna nacija, nego se radi o klasičnoj zloupotrebi, tvrdi Smailbegović, dodajući da u velikom broju država poslodavac ne snosi ni dan bolovanja, nego se ova refundiraju preko fondova ili osiguranja.

Pokušali smo doći do podataka. Prema informacijama Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, u 2016. su naknade plaća zbog bolovanja preko 42 dana u FBiH iznosile 29.194.056 KM, što je neznatno manje u odnosu na godinu ranije kada je naknada bila 30.760.520 KM, odnosno 30.798.728 KM.

Ševal Suljkanović: Natjerati inspekcije da rade

Riad Kurtalić iz Sektora odnosi sa javnošću ZZO TK-a nam kaže da su rashodi na ime naknada plaća zbog privremene spriječenosti za rad na teret zdravstvenog osiguranja za period januar – decembar 2017. godine realizovani u iznosu od 8.979.983KM, dok su za isti period u 2018. bili 8.888.974 KM.

U FZZO ističu da podaci o troškovima bolovanja preko 42 dana za 2017. i 2018 još nisu zvanični, Parlament FBiH nije usvojio dokument za taj period.

– Dakle, ZZOiRFBiH ne finansira troškove bolovanja preko 42 dana koje je jedno od prava osiguranika iz obaveznog osiguranja, jer to, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, pada na teret deset kantonalnih zavoda, napominju u FZZO, dodajući da se najmanje sredstava po ovom osnovu izdvaja u Posavskom kantonu, a najviše u Tuzlanskom.

Kako nas je informisala Alenka Ban iz ZZO HNK-a, u 2017. godini je u tom kantonu bilo ukupno 2.675 doznaka, (1.233.224 KM), a godinu kasnije 2.820 (1.245.805 KM). Najviše su na bolovanje išli oni koji se liječe u domovima zdravlja Mostar, Stari Grad, Čapljina, Čitluk…

U HNK-u se bolovanja “uzimaju” zbog nadzora nad visokorizičnom trudnoćom (u dvije godine ih je bilo 619), potom zbog bolesti intervertebralnog diska 250, pa zaštite 234, karcinoma dojke 187, tu je i zdravi pratilac bolesnika… Za 2018. godinu, na ime refundacija bolovanja preko 42 dana, ZZO KS-a je izdvojio 8.265.000 KM.

Najduže bolovanje u KS-u bilo je između osam i devet godina, a bolovanja do 42 dana najčešće su zbog povrede na radu i van rada, akutne reakcije na stres… Bolovanja duža od 42 dana se otvaraju kod teških hroničnih oboljenja, karcinoma, osiguranika sa psihijatrijskim bolestima, kod hroničnih sistemskih oboljenja…

Na bolovanju u Republici Srpskoj prošle godine se u prosjeku mjesečno nalazilo oko 16.100 radnika: do 30 dana bilo je 10.600 radnika, a preko 30 dana oko 5.500 radnika. U tom entitetu bolovanja duža od 30 dana idu na teret Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a, a do 30 dana na teret poslodavca. Trošak Fonda za bolovanje duža od 30 dana u 2018. iznosio je 13,3 miliona KM.

Najčešći uzroci bolovanja prošle godine su bile povrede i trovanja 22 odsto, zatim bolesti mišićno-koštanog sistema 19 odsto, tumori 12 odsto, bolovanja u vezi sa trudnoćom 11 odsto, bolesti sistema krvotoka 9 odsto…

U prošloj godini 86 poslodavaca je zatražilo provjeru opravdanosti bolovanja za 152 radnika. Kontrolama je utvrđeno da je u devet slučajeva bilo nepravilnosti, a u njima Fond obično umanjuje mjesečnu tranšu zdravstvenoj ustanovi koja je uputila radnika na bolovanje. Suljkanović nam ističe da u Brčko distriktu, kao i u FBiH, nakon 42 dana Fond vrši refundaciju bolovanja.

– To što se do 42 dana bolovanje plaća na teret poslodavca nije u redu, imajući u vidu velika opterećenja po osnovu rada i radnih odnosa, kaže Suljkanović, uvjeren da bi “izdavanje ljekarskih uvjerenja o bolovanju trebalo da radi državna institucija”.

– I mi smatramo da bi smanjenje broja dana na teret poslodavaca natjeralo inspekcije na kvalitetniji nadzor, govori Suljkanović, koji misli da je realan prijedlog Udruženja poslodavaca FBiH.

– A, kada bi se stekli uslovi, moglo bi se ići na potpuno opterećenje Fonda, tvrdi sagovornik.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a, kaže da je poslovna zajednica u Srpskoj prije oko osam godina isposlovala smanjenje broja dana bolovanja na teret poslodavca, sa 120 na 30 dana.

– Smatramo da teret bolovanja apsolutno treba da bude na teret Fonda zdravstvenog osiguranja, jer i ovih 30 dana predstavljaju značajne izdatke za poslodavce u RS-u, tvrdi Aćić, napominjući da je prošle godine, zajedno s Fondom, riješeno pitanje potraživanja poslodavaca od Fonda i sa 30. 6. 2017. godine sva dugovanja prema privatnom sektoru su izmirena.

Kada su u pitanju te refundacije, u Fondu RS-a tvrde da su u prošloj godini smanjili ukupni dug za bolovanja i to za 10,9 odsto, odnosno za 4,6 miliona KM u odnosu na 2017. godinu.

Saša Aćić: U priču treba uključiti i PIO

– Ukupni dug u 2018. (riječ je o dugu koji je nastao ranijih godina) iznosio je oko 37,8 miliona KM, a najveći dio se odnosi na javni sektor, oko 80 odsto. U 2018. smo smanjili i ukupni dug za refundaciju plata za bolovanja prema poslodavcima iz privrednog sektora i to za oko 50 odsto, (oko 7,6 miliona KM), ističu iz Fonda.

Privremena penzija

– Dug za bolovanja nastao je prvenstveno iz razloga što su Fondu zdravstvenog osiguranja RS-a jedini izvor finansiranja doprinosi za zdravstveno osiguranje, koji se neredovno uplaćuju, pa Fond prioritet u finansiranju daje zdravstvenoj zaštiti osiguranika. Fond je i u prošloj godini nastavio trend smanjenja ukupnih obaveza, kažu nam u ovoj ustanovi.

Aćić ističe da je poslodavcima interesantno pitanje instituta privremene penzije.

– Značajan je broj radnika koji nakon 12 mjeseci liječenja nisu dobili radnu sposobnost i takve radnike, do ponovnog sticanja radne sposobnosti, treba da finansira PIO, govori Aćić, dodajući da ima i zloupotreba bolovanja, posebno zbog odlaska na rad u EU.

– Naš je cilj da se pooštre i unutrašnje kontrole, koje treba da imaju snagu dokaza na sudu, kaže Aćić, o čemu nam je govorio i Smailbegović, tvrdeći da nigdje nema da kao u BiH, ako se desi povreda na radu, dok traje bolovanje poslodavac snosi troškove.

– Predlažemo da se ukine taj član, kaže Smailbegović.

Troškove bi snosio Fond. Za sindikalistu Edhema Bibera inicijativa poslodavaca FBiH nije dobra.

Edhem Biber: Inicijativa nije dobra

– To je iskazivanje nepovjerenja zdravstvenim službama. Kontrole o kojima govore treba uraditi putem inspekcijskih organa. Oni i sada imaju mogućnosti da provjeravaju da li je radnik, uslovno rečeno, folirant ili je stvarno bolestan, smatra Biber, a prim. dr. Izet Hočko ne spori da je zloupotreba uvijek bilo, i biće, ali ne zbog nesavjesnog rada doktora.

Izvor: Oslobođenje