Prosječne plaće za 419.370 radnika debelo ispod 700 maraka!

Gro naših zaposlenih radi u dvije branše – prerađivačka industrija zapošljava 166.588 osoba a trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 153.538 osoba. Prosječna plaća u prvoj, prema istom izvoru, iznosi 702 a u drugoj 690 maraka pa sami procijeniti na koji način četveročlana obitelj u kojoj oba supružnika rade može “sklapati kraj s krajem”

Vruće političko ljeto u Bosni i Hercegovini uz standardne političke peripetije dodatno je podgrijala propast Aluminija, jasno stopiran euroatlantski put te niz ekonomskih pokazatelja koji ne sugeriraju ništa dobro u bližoj budućnosti. Određene procjene pokazuju da u BiH trenutno živi između 2,5 i 2,7 milijuna stanovnika a nikakve procjene nam nisu potrebne da golim okom vidimo osipanje žitelja gradova, općina, sela. Demografski podaci su i dalje užasni, a ukoliko su u pravi ekonomski stručnjaci koji tvrde da krupnim koracima idemo ka recesiji, biti će još i gori. Isto tako, plaće u sektorima koji zapošljavaju uvjerljivo najviše naših žitelja ispod 700 maraka, a prosječna sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj skoro tri puta veća, o standardu ne treba niti pričati. Šlag na tortu jeste kako nam rast BDP-a nije bio manji još od početka 2015. godine, vanjskotrgovinski deficit raste, proizvodnja stagnira…

Pad standarda

Posljednji podaci Agencije za statistiku BiH, dakle službeni podaci države a ne umjetnički dojam autora ovog teksta, potkrepljuju gore pobrojano. Potrošačke cijene u lipnju u odnosu na isti mjesec godinu ranije rastu – u odjeljcima “hrana i bezalkoholni napici” za 1,1 posto, “alkoholna pića i duhan” za 3,8 posto, “stanovanje i režijski izdaci” za 2,7 posto, “zdravstvo” za jedan posto, “rekreacija i kultura” za 1,6 posto, “obrazovanje” za 0,7 posto te “restorani i hoteli” za 0,6 posto. Nadalje, prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH potrošačka košara za četveročlanu obitelj u istom mjesecu bila je čak 2.094,16 maraka, od čega na prehranu otpada 898,05 maraka, stanovanje i komunalne usluge 311,16 maraka, odjeća i obuća 300 maraka, obrazovanje i kultura 180 maraka, prijevoz 138 maraka, održavanje domaćinstva 150 maraka te higijena i održavanje zdravlja 116,95 maraka.

S druge pak strane, podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako gro naših zaposlenih radi u dvije branše – prerađivačka industrija zapošljava 166.588 osoba a trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 153.538 osoba. Prosječna plaća u prvoj, prema istom izvoru, iznosi 702 a u drugoj 690 maraka pa sami procijeniti na koji način četveročlana obitelj u kojoj oba supružnika rade može “sklapati kraj s krajem”. Istini za volju, plaće i u ovom sektorima jesu rasle, ali niti izbliza onoliko koliko bi bilo dovoljno za pristojan život. Još je gora situacija za 39.753 radnika koji rade u sektoru građevinarska jer je prosječna plaća tek 624 marke, za 43.448 koji su zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane još imanja te iznosi 568 maraka ili 16.043 osoba koji zaposlenih u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima čija je prosječna plaća 632 maraka. Dakle, 419.370 radnika (ukupno je zaposlenih 829.477) u ovoj zemlji u prosjeku ima plaću debelo ispod 700 maraka a prosječna prema zadnjem mjerenju bila je 926 maraka.

Bh. ekonomija usporava

I na kraju, podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je BDP u prvom kvartalu ove godine rastao tek 2,2 posto dok je na godišnjoj razini u 2018. bio 3,62 posto i bio najveći u posljednjih par godina. A niti prošle godine obični žitelji taj rast nisu mnogo osjetili (da bi se to dogodili BDP bi trebao rasti minimalno šest ili sedam posto) pa možemo samo zamisliti kakva je situacija i ovoj godini.

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, tvrdi kako prema službenim podacima Agencije za statistiku BiH, BiH ima u dva uzastopna kvartala (I 2019 / IV 2018 i IV 2018 / III 2018) pad BDP-a, tako da je tehnički, prema definiciji u recesiji. Glavni razlog je pad izvoza i rast uvoza, tj. povećanje deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Dodaje kako službene podatke vezano BDP u drugom kvartalu (II 2019) još uvijek nemamo, ali su dostupni podaci vezano za vanjskotrgovinsku razmjenu. Prema podacima u prvih šest mjeseci ove godine, vanjskotrgovinski deficit je veći za 430,52 milijuna maraka u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukoliko promatramo drugi kvartal ove godine u odnosu na prvi, deficit u razmjeni nam je veći za 269,31 milijun maraka.

– Od kretanja razine potrošnje će zavisiti kakav će u konačnici biti drugi kvartal, ali dostupni podaci vezano za vanjskotrgovinsku razmjenu nisu dobar signal za oporavak. Oporavak ekonomije u druga dva kvartala (III i IV) zavisi primarno hoće li doći do porasta izvoza i smanjenja uvoza, što može smanjiti deficit, te uz rast potrošnje koliko – toliko dovesti do pozitivne stope ekonomskog rasta na nivou godine, koja neće sigurno biti koliko je prognozirana. Ono što nam kao državi ne ide na ruku jeste zaustavljanje proizvodnje u Aluminiju, koji je bio veliki izvoznik, jasan je u ocijeni Hadžić.

Izvor: Dnevni list