SMAILBEGOVIĆ: MINIMALNE PLAĆE MOGU SE POVEĆAVATI SAMO AKO SE SMANJE DOPRINOSI

Udruženje poslodavaca FBiH sredinom aprila iniciralo je Vladi i Parlamentu FBiH usvajanje zakona za rasterećenje privrede i poboljšanje poslovnog ambijenta u FBiH i BiH. Poslodavci traže izmjene zakona o doprinosima i o porezu na dohodak, te novi zakon o povećanju minimalne plaće u FBiH.

Radi se o setu od pet hitnih izmjena i dopuna zakona, te izmjenama i dopunama i prijedlozima 20 novih zakona, kao i šest inicijativa koje je Vladi i Parlamentu FBiH uputilo Udruženje poslodavaca s ciljem rasterećenja privrede i poboljšanja poslovnog ambijenta.

Vrlo važno je naglasiti da neće ugroziti vanbudžetske fondove, niti budžete. Jedan dio novca bi bio usmjeren u budžet i fondove, a drugi dio bi se vratio poslodavcima – kazao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, koji je za Faktor pojasnio šta znači povećanje minimalne plaće, za radnike, poslodavce, budžete i fondove koji se pune iz realnog sektora.

Trenutno minimalna plaća u Federaciji BiH iznosi 406 maraka. Firme na ovu plaću državi moraju uplatiti još 250 maraka doprinosa, a mjereno u bruto iznosu doprinosi su 41,5 posto. Cilj Udruženja poslodavaca je da se minimalne plaće povećaju postepeno na 560 maraka, zatim 630, pa na 700 i 800 maraka.

Udruženje je predložilo smanjenje doprinosa na plaće i ako bi se stopa doprinosa više smanjivala tako bi rasle i minimalne plaće.

– Mi od Vlade FBiH tražimo smanjenje stope doprinosa na 26,5 posto, a to znači smanjenje doprinosa za jednu petinu u odnosu na trenutno opterećenje doprinosa na plaće. Trenutna neutralna stopa doprinosa je oko 33 posto, a 41,5 posto je stvarna stopa koja se odnosi na doprinose. To znači da na plaće nisu uračunati topli obrok, prijevoz itd, koji se otprilike isplaćuju prosječno na sve plaće oko 150 maraka. Svjesni smo da se smanjenje stope na plaće ne može postići preko noći i za postepeno povećanje minimalnih plaća potrebno je nekoliko godina. Tako se mora uraditi jer naglo smanjenje stope poreza na plaće drastično bi smanjilo prihode fondovima, pogoto se to odnosi za penzioni i zdravstveni fond koji bi ostali bez dijela prihoda – pojašnjava Smailbegović.

Ako bi dolazilo do postepenog smanjivanja doprinosa na plaće, onda niko ne bi bio na gubitku, dodaje Smailbegović i precizira:

– Svake godine u Federaciji BiH rastu prihodi od 2016-2018. godine porezi na dohodak i dobit, prihodi od indirektnih poreza sa jedinstvenog računa Bosne i Hercegovine, svake godine rastu i za ove tri godine prihodi su ukupno porasli  1,3 milijarde maraka. Kada govorimo o smanjenju doprinosa za jednu petinu, tada se govori o ukupnom smanjenju oko 700 miliona maraka, a ukupni prihodi u 2018. godini su bili oko 3,5 milijarde maraka.

Ovih 700 miliona ne bi išlo u privredu, jer oko jedne trećine ide na plaće javnog sektora koji su već na budžetu, a to znači da se novac prebacuje iz lijevog u desni džep. Ovdje je riječ o ukupnoj privredi i na one koji su na budžetu i ukupni prihodi bi se smanjili za 500 miliona. Kako vidimo iz tabele prihodi rastu godišnje oko 650 miliona maraka.

Cijenimo da bi se u naredne dvije-tri godine mogli spustiti prihodi na račun rasta na sljedeći način. Da se dio rasta ostavi fondovima i budžetima, da se za drugi dio rasta smanje doprinosi na plaće – tvrdi naš sagovornik.

Na ovaj način mogla bi rasti minimalna plaća i za tri godine približila bi se na 800 maraka, kaže Smailbegović.

– To znači da bi se smanjenje stopa na doprinose vezalo za minimalne plaće. Spremni smo da povećamo plaće, ali da nam se ne povećavaju obaveze. Sa smanjenjem stope doprinosa firmama se ne bi vraćalo ništa. Firme bi imale rasterećenje samo na većim plaćama, a od smanjenja doprinosa razlika bi išla isključivo na plaće radnicima sa nižim plaćama. Zato smo predložili da se plaće do 900 maraka ne oporezuju. Plaće moraju rasti i mi se protiv toga ne možemo boriti, jer povećanje plaća je tržišna kategorija. Radnika je sve manje jer odlaze u inostranstvo i plaće se moraju povećavati – dodaje Smailbegović.

Na minimalnu plaću koja sada iznosi 406 maraka doprinosi iznose 250 maraka, najviše se uplaćuje za penziono osiguranje oko 150 maraka, a oko 100 za zdravstveno osiguranje. Smanjenjem doprinosa smanjili bi se prihodi za penziono i zdravstveno osiguranje. To bi se desilo kada bi odmah drastično smanjili stopu doprinosa, već da se smanjuju od jedan i po da dva posto godišnje. Međutim, ukupni prihodi konstantno rastu i taj rast treba iskoristiti i ovim fondovima će se samo usporiti rast.

– Vlada FBiH je izračunala da je stopa doprinosa od 33 posto neutralna i tu će sve oporezovati i Udruženje poslodavaca se s tim slaže. Tako bi mogli smanjivati doprinosi za dva posto svake godine- zaključuje Smailbegović.

Izvor: hayat.ba