Telekomi i Potemkinova sela

Potpuno je nejasno odakle se EBRD pojavljuje u ovom slučaju dubinske analize federalnih telekoma. Da li je EBRD potencijalni kupac? Moguće je i da EBRD radi za nekog trećeg?
Prošle je sedmice objavljena vijest da će stručnjaci Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) uskoro u federalnim telekomima provesti takozvanu dubinsku analizu, odnosno due diligence, a da će troškove snositi Svjetska banka. Mediji su prenijeli da je vijest potvrđena iz izvora bliskih Vladi FBiH te da je dubinska analiza BH Telecoma i HT Mostar jedan od uslova MMF-a za narednu tranšu kredita bh. vlastima. Naravno, u ovom se slučaju odmah postavlja pitanje da li je to priprema za prodaju telekoma ili je pak riječ o nečemu drugom. Premijer Vlade FBiH tim je povodom izjavio da se telekomi ne prodaju, nego restrukturiraju te je naglasio da se due diligence radi u svrhu dodatne, djelomične privatizacije koja bi, kako kaže, trebala uvesti još domaćih vlasnika u telekome da vrše pritisak na bolje upravljanje kompanijom?!

Međutim, treba napomenuti i to da je procjena vrijednosti federalnih telekoma (i elektroprivreda) u cilju njihove prodaje ili privatizacije bila predviđena još u prvom, originalnom dokumentu Reformske agende. Mnogi smatraju da je to ustvari pravi i prikriveni cilj cijele priče sa Reformskom agendom. To je na izvjestan način prije dvije godine potvrdila i premijerka Vlade RS-a koja je kazala da prilikom svakog sastanka sa predstavnicima međunarodne zajednice oni pitaju uvijek samo jedno te isto: kada će prodaja telekoma i elektroprivreda? Njih, zapravo, ništa drugo i ne zanima.

Da ima osnova za pretpostavku da se ustvari priprema prodaja telekoma, potvrđuje i način provođenja cijelog ovog postupka. Ponovimo. Due diligence u federalnim telekomima radit će stručnjaci EBRD-a, a troškove će snositi Svjetska banka. Uredu. Ali se onda odmah mora postaviti i pitanje u kojem se svojstvu ovdje pojavljuje EBRD? Da li je EBRD kupac ili konsultant? Ako je kupac, zašto to niko ne kaže? Ako je konsultant, ko je i kako izabrao baš EBRD? Osim toga, konsultanti prema definiciji i praksi baš i ne rade due diligence. Dubinsku analizu rade kupci. Tako je svuda u svijetu, a tako je do sada bilo i u BiH.

Drugo, na koga će troškove ove analize prebaciti Svjetska banka? Da li je to donacija ili opet kredit? Ako je donacija, hoće li se tražiti kakva usluga za nju? Ako je kredit, zašto se građanima BiH ne kaže da će opet biti dodatno zaduženi i to zbog analize telekoma? Nažalost, ima tu još mnogo pitanja na koja za sada nemamo odgovore.
Krenimo redom. Šta je uopšte due diligence? Termin due diligence se koristi uglavnom u zemljama engleskog govornog područja i to u poslovno-finansijskom sektoru. Sam termin bi se doslovno mogao prevesti kao dužna temeljitost, pri čemu se riječ dužna pominje u smislu dužne pažnje ili dužnog poštovanja.

U prenesenom i praktičnom značenju due diligence predstavlja dubinsku analizu i prema definiciji je jedan od ključnih koraka u procesu kupovine nekog privrednog društva. Due diligence se provodi interdisciplinarno sa svrhom što boljeg uvida u razne aspekte poslovanja privrednog društva prije njegove prodaje ili akvizicije, kažu definicije sa američkih poslovnih fakulteta. Znači, due diligence je i u teoriji i praksi uvijek povezan sa kupovinom, prodajom ili akvizicijom.

Upravo iz tih razloga due diligence uglavnom rade kupci nekog privrednog društva. Od kraja rata do danas u BiH nekoliko je desetina puta rađen due diligence i uvijek su dubinsku analizu neke kompanije ili banke radili potencijalni kupci koji su prije toga dali odgovarajuće ponude. Zbog toga je sada potpuno nejasno odakle se EBRD pojavljuje u ovom slučaju dubinske analize federalnih telekoma. Da li je EBRD potencijalni kupac? Moguće je i da EBRD radi za nekog trećeg? Ali, onda se mora postaviti i pitanje da li je to prodaja federalnih telekoma već unaprijed dogovorena? Ako ih pak samo pripremaju za restrukturiranje – čemu onda due diligence? Zbog toga je potpuno u pravu profesorica makroekonomije sa Američkog univerziteta u BiH koja je za jednu ovdašnju TV stanicu rekla da due diligence zapravo znači da vlasnici potpuno otvaraju vrata evaluatoru koji će da snimi ne samo finansijsko stanje kompanije nego sve ono što mogu biti i poslovne tajne, stanje tehnologija, dugovanja i druge stvari koje nisu dostupne u javnim dokumentima. Onda se postavlja i slijedeće pitanje: ko je sve to odobrio? Kada i kako? Da li je bio neki natječaj, tender ili slično?

Istini za volju, u Reformskoj agendi piše da će vlade tražiti finansijsku i tehničku pomoć Svjetske banke kako bi pripremile i realizovale program restrukturiranja javnih preduzeća. Pominje se još samo i priprema BH Telecoma za djelimičnu privatizaciju. Ali se nigdje u tom kontekstu ne pominje EBRD. Dodouše, EBRD u ovom kontekstu se ne pominje samo u verziji Reformske agende koja je trenutno postavljena na internet-stranici Vlade FBiH. Međutim, EBRD se pominjao u prvoj, originalnoj verziji Reformske agende. Iz te verzije dokumenta citiramo: “U okviru ovog procesa, Vlada FBiH će u konsultacijama sa Grupom Svjetske banke i/ili EBRD-om završiti finansijsku i operativnu temeljitu procjenu vrijednosti (due diligence) za preduzeća BH Telecom i HT Mostar do kraja oktobra/listopada 2016. godine (strukturalna odrednica) i planira prodati sve svoje preostale udjele u preduzećima BH Telecom i HT Mostar do kraja 2017. godine”. Tu se stvarno pominje EBRD. Ali se pominje i prodaja, odnosno privatizacija BH Telecoma i HT-a Mostar, zar ne? EBRD i Svjetska banka se očigledno drže te prve verzije Reformske agende, a federalni premijer govori o restrukturiranju i djelimičnoj privatizaciji. Zašto se onda i EBRD i Svjetska banka ne drže teksta Reformske agende koja je trenutno dostupna na stranici Vlade FBiH?

Ni to nije sve. Ima opet još jedno otvoreno pitanje, jedna mala nedosljednost. Vijest s početka ovog teksta kaže da će se due diligence raditi u federalnim telekomima, odnosno u BH Telecomu i HT-u Mostar. Međutim, u Reformskoj agendi s kojom trenutno barata Vlada FBiH nigdje se zapravo i ne pominje HT Mostar! Pominje se samo BH Telecom. Zašto se onda stručnjaci EBRD-a pripremaju da rade due diligence i u HT-u Mostar? Da li je odgovor na ovo pitanje to što se predstavnici Svjetske banke i EBRD-a drže prve, originalne varijante Reformske agende, koja se, kao što vidimo, znatno i suštinski razlikuje od varijante koju je javnosti Vlada FBiH prezentirala preko svoje internet-stranice?

Očigledno, u svemu ovome ima jako puno pitanja na koja ne možemo ni naslutiti odgovore. Međutim, iz svega pomenutog za sada je jasno samo jedno. Izvršna i zakonodavna vlast u (F)BiH se u cijelom ovom slučaju, izgleda, ne pitaju ništa. Vlada i Parlament ne vode, ne upravljaju i ne donose nikakve odluke u vezi sa ovim procesima, nego to rade predstavnici međunarodne zajednice u ovoj zemlji. Upravo onako kako to već godinama rade i u slučajevima donošenja ključnih ekonomskih zakona. Nedavno je jedna zastupnica u državnom Parlamentu javno progovorila o strahovitim pritiscima pojedinih ambasadora u BiH u cilju usvajanja određenih zakonskih rješenja koja njima, strancima, odgovaraju. Pri tome veoma vješto koriste i Vladu i Parlament kao svojevrsna Potemkinova sela, držeći dužnosnike i parlamentarce poslušno na uzdici sa kreditima iz kojih se isplaćuju njihove visoke plate. I to sa kreditima koje će otplaćivati svi građani BiH.

Izvor: Oslobođenje.ba