Svake sekunde prikupljeno 46 marke po osnovu raznih trošarina. Gdje su završili ti novci?

Iako nije sporan sustav prikupljanja trošarina, sa ekonomskog aspekta efikasnije bi bilo da se bar dio ovih sredstava namjenski usmjerava u određenu svrhu, umjesto izravno u proračune bez jasne namjene, jasan je Hadžić

Tijekom 2018. godine u BiH se svake sekunde prikupilo 46 marke po osnovu raznih trošarina pa je na taj način je prikupljeno nešto više od 1,45 milijardi maraka, naglašava Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

Pojašnjava kako se trošarine prikupljaju na razne proizvode poput goriva, duhana, alkohola, kave ili određenih vrsta bezalkoholnih sokova.

– Iako nije sporan sustav prikupljanja trošarina, sa ekonomskog aspekta efikasnije bi bilo da se bar dio ovih sredstava namjenski usmjerava u određenu svrhu, umjesto izravno u proračune bez jasne namjene, jasan je Hadžić. On se već ranije zalagao, pa čak i pripremio dopune Zakona o trošarinama BiH, da se barem pet posto sredstava od trošarina na duhan (oko 40 milijuna maraka godišnje) namjenski usmjeri Fondovima solidarnosti za liječenje teško oboljele djece. Međutim, Parlamentarna skupština BiH nije razmatrala ovo pitanje.

Gdje su novci?

I uistinu se postavlja logično pitanje gdje završavaju novci od raznoraznih “harača” koji se uvode na žitelje i za što se troše? Nije sporno prikupljanje poreza ili trošarina, jer od toga se financira svaka normalna država i održava policiju, zdravstvo, obrazovni sustav, prometnice…

Dakle, kada jedna Švedska prikuplja poreze ili trošarine nitko se ne pita zbog čega to radi jer žitelji dobro žive, socijalno je osjetljiva država, ima odličan obrazovni i zdravstveni sustav, kao i obrazovanje, moderne prometnice i infrastrukturu… Ali kada se u BiH uzimaju novci od ionako siromašnih naroda i žitelja uistinu se postavlja pitanje zbog čega i u čijim džepovima on završava – zdravstvo nam je na rubu kolapsa, obrazovanje također, zemlja smo s najgorom cestovnom infrastrukturom u Europi, politici, birokraciji i pravosuđu poodavno nitko osim njih samih ne vjeruje…

Ali, kada god nestane novca za “partijske poslušnike” udara se novi namet na žitelje ili se ide u nova zaduženja. To je izgleda jedina formula koju su primjenjivale sve garniture vlasti ne mareću uopće gdje taj novac završava, što se ne troši namjenski i u razvoj.

Mirovine i plaće

A u kakvoj stanju žive obični smrtnici jasno je ukoliko znamo da je, prema podacima Zavoda PIO/MIO FBiH za lipanj 2019., u ovom entitetu je bilo 417.615 umirovljenika a od ovog broja 77 posto njih je dobilo mirovinu od 465 maraka ili manju. Najviše umirovljenika, njih 192.653 prima minimalnu mirovinu od 371,77 maraka.

Nadalje, podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako gro naših zaposlenih radi u dvije branše – prerađivačka industrija zapošljava 166.588 osoba a trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 153.538 osoba.

Prosječna plaća u prvoj, prema istom izvoru, iznosi 702 a u drugoj 690 maraka pa sami procijeniti na koji način četveročlana obitelj u kojoj oba supružnika rade može “sklapati kraj s krajem”.

Još je gora situacija za 39.753 radnika koji rade u sektoru građevinarska jer je prosječna plaća tek 624 marke, za 43.448 koji su zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane još imanja te iznosi 568 maraka ili 16.043 osoba koji zaposlenih u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima čija je prosječna plaća 632 maraka.

Dakle, 419.370 radnika (ukupno je zaposlenih 829.477) u ovoj zemlji u prosjeku ima plaću debelo ispod 700 maraka a prosječna prema zadnjem mjerenju bila je 926 maraka.

I kada vam još država na ovakva primanja konstantno povećava namete uistinu je pitanje na koji način gro naših žitelja preživljava svaki mjesec?

Izvor: Dnevni list